Pozovite » (+381) (0)24 535-533
Izdvajamo
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 13. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K... detaljnije...
U okviru redovitih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na planu digitalizacije knjiške i novinske baštine vojvođanskih Hrvata koncem srpnja okončani su poslovi na digitalizaciji te objavi na... detaljnije...
Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...
U sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski koncem lipnja objavljena je treća, posljednja u nizu knjiga „Izabranih djela“ hrvatskoga književnika... detaljnije...
U cilju pospješivanja sustavnoga pristupa valorizaciji aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi... detaljnije...
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u 2016. godini broji 30 naslova, čiji su autori vojvođanski Hrvati, priopćio je u utorak, 4. travnja 2017. godine ravnatelj Zavoda za kulturu... detaljnije...
Na svom redovitom radnom susretu, održanom 11. ožujka 2017. godine u Petrovaradinu u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...
Vlasnici tableta, mobitela, smartphona i sličnih suvremenih medija mogu čitati stari tečaj Subotičke Danice, ali i drugih digitaliziranih sadržaja na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dovoljno je da na... detaljnije...
Dvobroj za 2016. časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“. Do sada obimom najveći... detaljnije...
PRENOSIMO: Marinko Piuković, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata ,,Dužijanca“ - intervju
- Hitovi: 32
Rođena početkom prošloga stoljeća, sada već daleke 1911. godine, a u međuvremenu prerasla u „priču“ s velikim brojem programa koji traju od kraja travnja do kraja kolovoza, Dužijanca je najveća i najpoznatija kulturna manifestacija bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, ali i Hrvata u Srbiji općenito. Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo ju je jednom od triju manifestacija od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu. S druge strane, jedna je i od najpoznatijih manifestacija u Subotici, u kojoj je službeno također proglašena manifestacijom od posebnog značaja. I ove godine njezin program sadržava dvadesetak različitih događaja, od kojih je većina već održana. U nedjelju, 13. kolovoza 2017., bit će održana središnja proslava Dužijance, te smo tim povodom razgovarali s njezinim glavnim organizatorom, direktorom Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca Marinkom Piukovićem.
„Dužijanca“ u Maloj Bosni
- Hitovi: 18
Euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Trojstva, u nedjelju, 30. srpnja 2017., u Maloj Bosni, selu nadomak Subotice, proslavljena je „Dužijanca“. Nositelji ovogodišnje zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Silvester Pelhe i bandašica Doris Romoda te mali bandaš Mario Nađheđeši i male bandašice Ivona Stantić i Nađa Antunović. Misu je predvodio župnik crkve Marija Majka Crkve vlč. Marinko Stantić uz koncelebraciju župnika crkve sv. Roka i predsjednika Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ mons. Andrije Anišića i mjesnog župnika vlč. Dragana Muharema.
HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta gostovao u Čavolju
- Hitovi: 16
Članovi folklornog odjela HKPD-a „Matija Gubec“ iz Tavankuta gostovali su u subotu, 29. srpnja 2017., u Mađarskoj, u selu Čavolj, na proslavi 65. obljetnice osnutka Bunjevačkog kulturnog kruga, a na poziv Hrvatske manjinske samouprave iz Čavolja.
Razgovor s Jozefinom Skenderović, voditeljicom slamarske sekcije HKPD „Matija Gubec“ u Tavankutu
- Hitovi: 15
U ljetnom smo razdoblju kada se održavaju brojne manifestacije vojvođanskih Hrvata, a među njima nema gotovo nijedne u kojoj se kao motiv u nekom obliku ne pojavljuje slama. A kada kažemo slama, mnogima su prva asocijacija na nju naše slamarke, slike i brojni predmeti izrađeni u tehnici slame. Ako bismo nastavili dalje s asocijacama, koja je Vaša na slamarke? Ana Milodanović, Kata Rogić, Mara Ivković Ivandekić, Marga Stipić...? Ne biste pogriješili ni s jednim odgovorom, a točan bi bio svakako i – Jozefina Skenderović, koja sa slamom radi gotovo četiri desetljeća. Joca, kako je mnogi zovu, voditeljica je slamarske sekcije HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu i članica Organizacijskog odbora Prve kolonije naive u tehnici slame.
PRENOSIMO: Mario Kozina, suradnik Odjela za promociju i plasman HAVC-a - intervju
- Hitovi: 19
Hrvatska kinematografija je posljednjih godina u usponu, o čemu svjedoče sudjelovanja filmova i nagrade na uglednim svjetskim festivalima poput onih u Cannesu, Berlinu, Veneciji, Montrealu. U okviru ovogodišnjeg Festivala europskog filma na Paliću prikazan je program Hrvatska u fokusu, u okviru kojega je publika imala prilike pogledati neka od najzanimljivijih aktualnih ostvarenja iz ove kinematografije. Ovaj je program realiziran u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC), a na Paliću je tim povodom boravio Mario Kozina, suradnik HAVC-ova Odjela za promociju i plasman. Kozina se posljednjih desetak godina bavi filmskom kritikom i novinarstvom te surađuje s nekoliko hrvatskih filmskih festivala. Dobitnik je nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara Vladimir Vuković za najboljeg filmskog kritičara u 2015. godini.
83. Dužionica u Somboru
- Hitovi: 99
Suvremeni kombajni koji danas prosto gutaju hektare odavno su zamijenili žuljevite ruke ratara koji u znoju lica svojega otimaju otkos po otkos zrelog žita. Džakovi žita odavno se ne čuvaju u ambarima i na tavanima kao sigurnost da u obitelji neće biti gladi. I mnogo toga drugog više nije isto, ali je zato ostala nepromijenjena zahvalnost bunjevačkih Hrvata za novi urod, uspješnu žetvu i novi kruh. Negdje je to u korijenima ovog naroda koji je vezan za zemlju, koji od te zemlje živi, koji istu tu zemlju proklinje, ali je toliko vezan za nju da se od nje nikada ne odvaja. Ne odvaja se čak ni onda kada strepi što će mu ta zemlja dati, kada strepi hoće li izdašan biti rod ili će uloženi trud za tren uništiti suša i tuča. I u toj strepnji zahvaljuje Bogu što je dao da žetva bude dobra, da bude žita i kruha. I tako iz godine u godinu.
Šesti seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
- Hitovi: 44
Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta od 18. do 22. srpnja 2017. organiziralo je VI. seminar bunjevačkog stvaralaštva. Polaznici seminara pristigli su iz Hrvatske, Njemačke, Mađarske i Srbije. Njih četrdeset su se u pet dana oprobali u različitim radionicama, teorijskim i praktičnim vještinama. Pokretanje seminara u Tavankutu dugogodišnja je zamisao uprave ovog Društva, a cilj mu je upoznati zainteresirane s baštinom bunjevačkih Hrvata, na autentičnom lokalitetu na kojem žive Bunjevci.
Zbirka priča Tomislava Žigmanova „(Ne)Sklad(a)ni divani“ predstavljena u Tavankutu
- Hitovi: 180
„Mi smo zajednica koja se suočava s kompleksom manje vrijednosti, desetljećima smo bili izlagani politikama nijekanja, negativnog vrjednovanja, nipodaštavanja, i kao takvi još uvijek imamo da vlastitost ne razumijevamo kao poželjno, kao pozitivno. Te vrste politika trebaju prestati, da se ono što je vezano uz bunjevačke Hrvate označava negativno, a s druge strane se unutar nas mora graditi takva situacija da se moramo pozitivno odnositi prema ikavici, prema onome što je sadržaj našeg identiteta, a kulturne prakse i naše običaje trebamo kritički vrjednovati i preispitivati. Nije sve ono što je vezano uz našu tradiciju apriori vrijedno, nije sve ono što je vezano uz naše identitetske sastavnice životno prestižno. Moramo se uspoređivati i susretati s drugima, ali ne smijemo izgubiti sebe“, poruka je autora zbirke priči (Ne)Sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova, predstavljene u srijedu, 19. srpnja 2017., u Galeriji HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu.
