Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

Tragom starih matičnih knjiga u Subotici : Povijest jedne male grane velike porodice Skenderović naslov je knjige Ivana Skenderovića koja izlazi kao četvrta u Biblioteci Prinosi za povijesna... detaljnije...

Bogata baština – trajni zalog naše budućnosti tema je zidnog i stolnog kalendara za 2021. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije:... detaljnije...

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskao je u prosincu 2020. jedanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja. Na 464 stranice objavljeno je 11 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave... detaljnije...

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dovršio je u studenom i predao u tisak likovnu monografiju pod nazivom Cilika Dulić Kasiba, koju autorski potpisuje povjesničarka umjetnosti Olga Šram. Urednica... detaljnije...

Povodom XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u sunakladi Hrvatske čitaonice i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, krajem rujna 2020., objavljene su... detaljnije...

Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija... detaljnije...

Slijedom uređivačke koncepcije, dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2019., u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska... detaljnije...

Iz iskusne uredničke ruke i mentorice brojnih studenata prof. dr. sc. Milane Černelić stiže još jedna monografija, na skoro 700 stranica, pod naslovom Tradicijska baština, identitet i migracije... detaljnije...

antun vidić knjigaU nakladi Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica iz Budimpešte krajem studenoga prošle godine izišla je knjiga Sam i svoj Antuna Vidića, Subotičanina s budimpeštanskom adresom. Riječ je o autobiografiji koja se može čitati kao napeti roman, a u kojoj se na 338 stranica opisuje pustolovni, ali ne baš uvijek lak život njezina protagonista. Književnik Tomica Bajsić je u pogovoru knjige napisao kako su Vidićeva sjećanja, koja usto prate intrigantan život jednog osebujnog nomada i putnika svijetom druge polovice 20. stoljeća, vrijedan prilog živoj povijesti bunjevačkih Hrvata, hrvatskog iseljeništva te borbe za slobodu i samostalnost Hrvatske. 

Autor knjige Antun Vidić rođen je 1947. u Subotici, u kojoj je odrastao te završio osnovnu i srednju elektrotehničku školu. Koncem 60-ih odlučio je otići u Njemačku iz koje se, usavršavajući se uz rad, zaputio put afričkog kontinenta na kojem je proveo blizu trideset godina radeći u naftnoj industriji. Osim „crnog kontinenta" posao ga je vodio Bliskim i Dalekim istokom, brojnim arapskim zemljama, radio je i u Kini, Mandžuriji i Hong-Kongu, ali i na naftnim platformama u zemljama Skandinavije. Početkom devedesetih započinje vlastiti biznis, prvo u Njemačkoj, a ubrzo i u susjednoj Mađarskoj, u kojoj je uspješno vodio vlastitu turističku agenciju Horvát utazási iroda (Hrvatska turistička agencija) koja se specijalizirala za dovođenje mađarskih turista na hrvatski Jadran. Živi kao umirovljenik u Budimpešti. 

Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)