Ispis
Hitovi: 1500

dani balinta vujkova 1Organizirajući Dane Balinta Vujkova, Hrvatska čitaonica iz Subotice već petnaest godina unatrag nastoji publici ukazati na važnost književnosti – od narodne (poput one koju je skupio, zapisao i tako trajno od zaborava sačuvao spomenuti Vujkov) do suvremene književnosti hrvatskih autora iz Vojvodine, a samim time i materinskoga jezika – od književnoga standarda do pripadajućih mu dijalektalnih govora. Jer Vujkov je i sam govorio kako narodu treba pružiti ono što narod najbolje razumije – a to je prije svega njegov materinski jezik – za koji je vjerovao da ga je uspio preslikati u toj ljepoti.

Ovogodišnji Dani Balinta Vujkova, kao najveća književna manifestacija u hrvatskoj zajednici (Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo ju je jednom od triju manifestacija od posebnog značaja za Hrvate u Srbiji) trajali su od 6. do 8. listopada, te ponudili sadržajan i raznovrstan program. Sve je počelo u četvrtak programom Narodna književnost u školi u HKC-u Bunjevačko kolo, namijenjenim djeci i mladima koji se školuju na hrvatskom jeziku.

Nagrada za životno djelo

Središnji događaj Dana bila je Multimedijalna večer održana 7. listopada u Velikoj vijećnici Gradske kući, na kojoj su dodijeljenedani ljubica književne nagrade, ove godine čak tri. Nagradu za životno djelo na području književnosti Balint Vujkov Dida, koju dodjeljuje Hrvatska čitaonica, dobila je književnica Ljubica Kolarić Dumić rođena u srijemskom selu Kukujevci, a koja već preko 40 godina živi i stvara u Hrvatskoj.

„Dobitnica nagrade za životno djelo nikada nije prekinula svoju emotivnu vezu sa zavičajem. Gradila ju je ustrajno, nježno, svojim stihovima, svojim pričama, i tako ostala trajno u brazdama ove naše ravnice kao zlatni medaljon. Ovom nagradom i mi njoj želimo biti sidro u zavičaju kojim će biti trajno usidrena“, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.

Najbolja knjiga u 2015.

Nagrada Emerik Pavić za najbolju knjigu u prošloj, 2015. godini, koju dodjeljuje ZKVH, pripala je knjizi Ban Josip Jelačić od Petrovaradina do Beča skupine autora: Ivana Andrić Penava, Dominik Deman, Davor Martinčić i Petar Pifat, a koja je objavljena u nakladi u nakladi HKPD-a Jelačić iz Petrovaradina. Nagradu je u dani petarime nagrađenih primio Petar Pifat.

U obrazloženju nagrade navodi se kako je ova knjiga rezultat zajedničkog rada četiriju autora na sagledavanju i sažimanju povijesti Hrvata u Srijemu od vremena doseljavanja pa sve do suvremenoga doba, koji su na tom prostoru ostavili traga u političkom, društvenom, kulturnom i gospodarskom planu. „Knjiga predstavlja doprinos proučavanju lika i djela Josipa Jelačića, ali i lokalne srijemske povijesti. Može biti temelj i polazište za dalja istraživanja, kako ukazujući na literaturu i izvore, tako i na bogat i kvalitetan ilustrativni materijal u obliku zemljovida i fotografija, koji prate svako knjiško poglavlje.“

Nagrada Tomo Vereš

Drugi puta zaredom ZKVH je dodijelio trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike Tomo Vereš (ovoga puta za razdoblje 2013. – 2015.) Nagrada je pripala zborniku radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (sunaklada Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF press i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2014.)

„Istraživanja Hrvata Bunjevaca su od posebnog znanstvenog interesa u više znanstvenih disciplina. To je vidljivo u sadržaju zbornika radova kroz interdisciplinarnost, međunarodni karakter zastupljenih autora i širok obuhvat tema. Također, obuhvaćene su različite skupine Bunjevaca (u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj) te se podunavski Hrvati-Bunjevci stavljaju u širi kontekst... Doprinos ovog zbornika su brojne nove spoznaje o bunjevačkim identitetima, povijesnim, društvenim i kulturnim procesima koji su oblikovali specifičnosti svakog od ogranka bunjevačkih Hrvata“, navodi se u obrazloženju ove nagrade koja je uručena jednoj od urednica Zbornika prof. dr. sc. Milani Černelić iz Zagreba.

Multimedijalna večer završena je nastupom Pjevačkog zbora Odjek Zajednice Hrvata Ilija Okrugić iz Zemuna pod ravnanjem Mine Bošnjak. U sklopu večeri nastupili su i tamburaši HGU Festival bunjevački pisama i vokalni solist Matija Ivković Ivandekić, recitatorica Nevena Mlinko te Lazar Cvijin koji je kazivao ulomak iz zapisa Balinta Vujkova.

Među ostalim, Multimedijalnoj večeri prisustvovali su predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji, Ministarstva kulture i informiranja Srbije, AP Vojvodine, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Grada Subotice, Grada Osijeka te Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Književni salon

dani knjizevni salonU sklopu manifestacije, u četvrtak je u prostorijama Hrvatske čitaonice održan prvi Književni salon, a na temu Suvremena hrvatska duhovna lirika u Vojvodini. Kako je rekla moderatorica Salona Katarina Čeliković, Književni saloni će biti mjesečni susreti, a na njima će se zainteresirani moći upoznati s ovdašnjim hrvatskim piscima i djelima, ali i s recentnom literaturom iz Hrvatske.

Knjiga Odsjaji ljubavi – panorama suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini knjiga je na kojoj je bila bazirana tema ovogodišnjeg Salona. Priredio ju je i uredio vlč. Lazar Novaković koji zbog bolesti nije bio prisutan. Umjesto njega govorio je svećenik i pjesnik vlč. Marko Kljajić. On je istaknuo kako pjesništvo Hrvata u Vojvodini „stoji što na narodnom što na književnom standardu više stoljeća, a jedno od njegovih stožernih značajki jeste bogato trajanje pjesništva duhovne provenijencije i kontinuum istoga“. „Svećenik Novaković pristupio je izradi pregleda duhovnoga pjesništva Hrvata u Vojvodini znajući da je riječ o pionirskom istraživanju specifičnoga aspekta hrvatske poezije nakon aspekta poslijeratne nametnute šutnje o Bogu i religioznom iskustvu“, kazao je Kljajić.

U razgovoru o temi Salona, ravnatelj ZKVH-a i književnik Tomislav Žigmanov je rekao kako su Odsjaji ljubavi prikaz jedne „relativno dugotrajuće bogate scene“ – duhovnog pjesništva te da je slično djelo objavljeno prije više od tri stoljeća, što je, po njemu, tragično. Kazao je i da postoji potreba da duhovna poezija počne „korespondirati sa zbiljom“, uz napomenu da to nije izazov samo onih koji stvaraju nego cjelokupne zajednice i onih koji dolaze iz prostora Crkve. „Iz Crkve je ovdje samo jedna osoba, a od onih koji stvaraju vidim šestero, od 44-ero autora zastupljenih u knjizi. To govori o tragičnom neinteresu ljudi za ono što se događa kada je u pitanju književnost“, rekao je Žigmanov. U razgovoru je naglašena i slaba dostupnost duhovne literature ovdašnjih autora u knjižarama i knjižnicama.

Jedna od autorica zastupljenih u knjizi Nevena Mlinko, istaknula je primjer pozitivne prakse, tj. da se duhovna lirika ovdašnjih autora može čuti dva puta tjedno na Radio Mariji.

Pad broja naslova

dani balinta vujkova 4Kao i ranijih godina, predstavljena je i knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata nastala u proteklih godinu dana. Pregled je sačinila profesorica hrvatskog jezika i povijesti Marta Vargek. U proteklih 365 dana objavljeno je 26 knjiga. „Analizirala sam protekle tri godine, i mogu reći da je knjiška produkcija u opadanju, drastično. Jedino što je stalno jest periodika. Možemo to pripisati gospodarskoj krizi, manjim izdvajanjem države za kulturu, ali opet na nama je da se borimo i da se ne damo s takvim nedaćama. Zabrinjavajuća je činjenica kako je u protekloj godini objavljena samo jedna knjiga za djecu i mlade Svi na noge, svi u trk Ivana Balenovića. Izdan je i samo jedan roman, Posjetitelj Miroslava Pendelja te nekoliko knjiga kratke proze. Smanjuje se broj tiskanih znanstvenih publikacija. Prepolovio se u odnosu na prošlu godinu, a dominiraju pjesničke zbirke. Naglasila bih i to kako nema mladih autora“, rekla je Vargek. Po njezinim riječima, nedostatak nekih književnih vrsta nije isključivo rezultat gospodarske krize već suvremenog načina života: „Čovjek pribjegava kratkoći jer je neprestano u natjecanju s vremenom“, kazala je ona.

Pisana riječ je od velika važnosti za neku nacionalnu manjinu, navela je Vargek, jer se time čuva jezik i njegovi dijalekti.

O dječjoj književnosti iz kuta manjina

Književnost za djecu nametnula se kao tema ovogodišnje manifestacije. Naime, u sklopu Dana Balinta Vujkova održano je savjetovanje Književnost za djecu na manjinskim jezicima u Vojvodini koje je okupilo predstavnike manjina koji su govorili o književnosti za djecu na mađarskom (Gábor Virág), slovačkom (Vladimir Valentik), rumunjskom (Anišoara Caran), rusinskom (Melanija Riman), hrvatskom (Katarina Čeliković) i češkom jeziku (Zorica Tomić Ilić). Po riječima organizatora, ovu temu je bilo neophodno aktualizirati, jer su upravo djeca budućnost svake zajednice, kao i očuvanja vojvođanske višejezičnosti.

Na savjetovanju je bilo riječi o povijesnim prilikama vezanim za ovu vrstu književnosti ali i o aktualnim problemima s kojima se suočavaju nakladnici te autori knjiga za djecu. Iako svaka od zajednica ima svoje specifičnosti (od brojnosti do izgrađenosti i organizacije manjinskih institucija i ustanova), kao zajednički i ključni problemi istaknuti su: nedovoljna financijska potpora ovoj vrsti nakladništva (primjerice, još uvijek nije raspisan godišnji natječaj za nakladništvo na jezicima nacionalnih manjina u AP Vojvodini), mali broj autora i slaba prodaja ovakvih izdanja.

U kontekstu rješavanja problema, na savjetovanju je naglašena potreba jačeg umrežavanja i nastupa, pa i izdavanja panorame manjinskih autora poput prije par godina objavljene antologije poezije pjesnika nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Srbiji Trajnik. Naznačena je i potreba međusobnog prevođenja ali i okretanja novim oblicima promocije pisane riječi kroz audio knjige i animirane filmove. U kontekstu poticanja autora, naglašena je važnost raspisivanja literarnih natječaja te suradnja s katedrama za jezike Sveučilišta u Novom Sadu, ali i Akademije umjetnosti poradi pronalaženja ilustratora. Najavljen je i zajednički nastup prema Zavodu za kulturu Vojvodine koji bi u sklopu strateškoga dokumenta koji se tiče kulturnih prava nacionalnih manjina, sustavno regulirao i pitanja vezana zadani balinta vujkova područje književnosti za djecu.

Zajednički do rješenja

Sudionici su savjetovanje ocijenili veoma korisnim u smislu sagledavanja problema te zajedničkom iznalaženja rješenja. „Danas smo mogli vidjeti da imamo slične ciljeve, ali i slične probleme. Stoga je važno da se srećemo, i autori i nakladnici. Mislim da našim izdanjima obogaćujemo knjišku produkciju ne samo naših nacionalnih zajednica, nego i cijele Vojvodine i Srbije“, smatra ravnatelj Izdavačkog zavoda Forum iz Novog Sada Gábor Virág.

Predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković naglasila je važnost, ali i jedan od ciljeva ovoga savjetovanja. „Ove smo godine nastavili suradnju s pripadnicima drugih manjinskih zajednica i održali savjetovanje na temu Književnost za djecu na manjinskim jezicima te potvrdili da nas zajedništvo koje prirodno živimo na ovim prostorima veže više nego što nas bilo koja različitost može razdvojiti“, kaže ona.

U sklopu savjetovanja predstavljen je i projekt Novosadske novinarske škole pod nazivom Kovčežić – audio bajke na jezicima nacionalnih manjina, koji bi, kako je najavio koordinator projekta Stefan Janjić, trebao biti nastavljen, a što će ovisiti o financijskim sredstvima.

U pratećem programu priređena je izložba knjiga za djecu na manjinskim jezicima i izložba knjiške produkcije Hrvata u Vojvodini 2015./2016. Kao i ranijih godina, sudionici i organizatori manifestacije, Generalnog konzulata RH u Subotici, HNV-a, Grada Subotice i Gradske knjižnice, položili su vijenac na bistu Balinta Vujkova koja se nalazi u parku iza Gradske kuće.

 

Antrfile

Potpora i ubuduće

„Koristim prigodu zahvaliti organizatorima i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ova književna manifestacija očuva kroz dugi niz godina te da se i ove godine održi s jednim osobito važnim motom, a to je književnost za djecu. Iznimno je važno da najmlađi naraštaji Hrvata u Vojvodini sačuvaju svijest o svom porijeklu i jačaju osjećaj pripadnosti hrvatskom nacionalnom korpusu. Tome svakako najviše može doprinijeti pisana riječ na materinskom jeziku“, kazao je veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić na Multimedijalnoj večeri dodajući kako će Republika Hrvatska u okviru svojih mogućnosti nastaviti pružati potporu ovakvim vrstama manifestacija.

Poticaj stvaraocima

Potporu manifestaciji dala je i Aleksandra Đorđević iz Ministarstva kulture i informiranja. „Svi znamo da nije lako biti književnik danas u Srbiji, a posebno ako stvara na manjinskom jeziku. Upravo zbog toga, svi programi koje organizirate u okviru Dana Balinta Vujkova, program za djecu koja su naša budućnost, nagrade koje dodjeljujete, značajni su da motiviraju nove i mlade stvaraoce da se bave književnošću na hrvatskom jeziku“, rekla je ona.

Sačuvati naslijeđeno i poticati novo

„Vjerujemo da je i Balint Vujkov zadovoljan onime što nakon njega, a na njegovu tragu činimo“, kaže predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković. „Ostaje nam nadati se da ćemo stvoriti nove naraštaje koji će nastaviti ovo što mi sada činimo. Hvala svima koji nas podražavaju, bilo financijski, bilo svojom prisutnošću – što nije lako jer ovakve manifestacije nemaju uvijek mnogo publike. U svemu nas vodi entuzijazam i ljubav prema knjizi i jeziku, prema svom narodu kojem želimo sačuvati naslijeđeno i potaknuti novo književno stvaralaštvo.“

 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P. i J. D. B.)

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Tuesday 10th of December 2019 04:36:51 AM