Ispis
Hitovi: 101

dani hrvatske kulture u SomboruUdruga građana Urbani Šokci iz Sombora, u okviru manifestacije Dani hrvatske kulture, priređuje izložbe koje prikazuju dio tradicije Šokaca u Podunavlju, ali i Baranji i susjednoj Mađarskoj. Tako je bilo i ove godine, a kulturno-umjetnički dio programa je obogaćen promocijom Zbornika s međunarodnih okruglih stolova O Šokcima je rič.

 

Da se ne zaboravi

U Zbornik radova su sabrani radovi s međunarodnih okruglih stolova, održanih na Danima hrvatske kulture tijekom 2016., 2017. i 2018. godine. 
„Prvo bih kao značaj ovog Zbornika istaknula to što su u njemu i radovi nas znanstvenika s druge strane granice, s osječkog Sveučilišta. Osim što radimo na čuvanju govora na teritoriju Hrvatske, mi moramo poduprijeti i nastojanja na očuvanju hrvatskih govora i s druge strane granice. A to upravo radimo u suradnji s udrugom Urbani Šokci iz Sombora. U ovom Zborniku također bih istaknula ljude s ove vaše strane granice, koji su pisali za Zbornik. Dali su svoj prinos da se ne zaborave veliki i značajni pojedinci koji su djelovali u različitim kulturnim područjima, ali su nepravedno zanemareni, stavljeni u stranu, a posebno u Hrvatskoj. Tako malo znamo o velikim i samozatajnim ljudima koji su stvarali na ovim prostorima, pa nam Zbornik otkriva prave veličine skromnih i nenametljivih umjetnika i kulturnih djelatnika, i to je velika vrijednost. Doznajemo tako pojedinosti o bereškom pjesniku Anti Jakšiću, plodnom pripovjedaču, novelistu i pjesniku. Zatim o glezbeniku Miki Ivoševu Kuzmi iz Berega. Doznajemo iz ovog Zbornika da su sela kraj Pečuha naseljena Šokcima, doznajemo da su u Monoštoru knjižnice radile još poslije Prvoj svjetskog rata“, kazala je profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku dr. sc. Ljiljana Kolenić. 
„U fokusu naših istraživanja u prethodnom razdoblju bili su Šokci, ne samo u Slavoniji i Baranji već i oni s druge strane granice, jer htjeli smo pokazati da Šokaca, sa svojim specifičnim govorima i običajima, ima i s druge strane Dunava, Drave i Save. Bili smo sa studentima u Tolisi, Baču, planiramo otići u Monoštor. Zašto to radimo? Zato što je važno proučavati šokački govor, zapisati, opisati. Ovaj Zbornik tome daje veliki prinos“, kazala je profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku dr. sc. Silvija Ćurak. 

Čapljino pero, vijenac, šlajer

Dio ovogodišnje manifestacije bila je izložba pregača – Na stativa otkana pregača ubirana. Prikazane su pregače iz Monoštora stare oko jednog stoljeća. 
„Ubiranje je stari način tkanja u Monoštoru, s kraja XIX. stoljeća. Danas se takvim tkanjem u Monoštoru nitko ne bavi, pa smo željeli da uz promociju Zbornika priredimo i ovu izložbu. U Zborniku su uradci o tradiciji, upotrebnim predmetima, šokačkom ruhu, kuhinji, pa zato i ova prateća izložba«, kazala je predsjednica UG-a Urbani Šokci Marija Šeremešić. Dani hrvatske kulture u Somboru nastavljeni su revijom na kojoj su pokazana vjenčana ruha Šokaca iz Berega, Monoštora, Bača i Gajića (RH), te vjenčano ruho iz Smokovljana (okolica Dubrovnika), kao i Mađara iz Doroslova i Srba starosjedjelaca iz Sombora. Tako se iz ove revije moglo doznati da mlada Šokica iz Monoštora na dan svog vjenčanja nosi na glavi čapljino pero. A u Beregu mlada na vjenčanju na glavi nosi „burundžuk“ (svadbeno oglavlje) i oblači crvenu suknju. U Gajiću mlada na glavi nosi pletenice i šlajer. Obilježje mladenke u Baču jest široka platenica koja se nosila početkom XX. stoljeća i vijenac od umjetnog cvijeća. 
„Večeras smo doveli mladoženju i nevjestu. Nevjesta je obučena u nošnju izrađenu od kašmirskog platna, a na glavi ima vijenac od perja. Ženska nošnja je mediteranskog, a muška orijentalnog izgleda. Zanimljivo je da se mladoženja opasao žutim pasom, a to je vezano za povijest našeg kraja. Dubrovački knez je u vrijeme Dubrovačke republike htio razlikovati primorce koji su dolazili slično odjeveni. Zato ih je podijelio prema boji pasova, pa smo mi iz Smokovljana dobili žuti pas“, kazao je Mato Katičić iz Smokovljana.
Srbi starosjedioci iz Sombora pokazali su ubrađaj, što je način na koji je mladenka poslije ponoći pokrivala glavu. Često se dešavalo da s glave svoj ubrađaj skida svekrva i stavlja ga na glavu svojoj snahi, kao poruku da očekuje od snahe, kojoj je dala svog sina, da joj rodi unuka.
Program Dana hrvatske kulture je upotpunila klapa Jelačić istoimenog HKPD-a iz Petrovaradina

Izvor: Hrvatska riječ ( Z. V. )

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Tuesday 25th of February 2020 05:22:18 PM