Ispis
Hitovi: 63

hkd sidKada su prije nešto više od osam godina počeli s radom, želja rukovodstva HKD-a Šid bila je pokazati drugima najvažnije i najljepše oblike svoga nacionalnoga bića: jezik, običaje, pjesme, plesove, te pokazati drugima tko su, što su i kakvu ljepotu čuva od zaborava njihova nacionalna svijest i tradicija. Također, imali su želju uspostaviti mostove: srušene popraviti i ponovno ih uzdignuti, nove, ljepše i čvršće izgraditi. Nakon predsjedničkog mandata Josipa Hodaka i Josipa Pavlovića, na izbornoj skupštini (trećoj po redu) prošle je godine izabrano novo rukovodstvo udruge. Za predsjednicu je izabrana Zorica Šafarik iz Sota, a za dopredsjednice Ana Hodak iz Šida, Violeta Colner iz Batrovaca, Zdenka Kavedžić iz Morovića, te novi članovi Upravnog odbora: Josip Hodak, Helena Čanji-Uram, Željko Panjik, Slavko Sklenar, Pavao Sklenar i Darija Menđan. Izborom većeg broja dopredsjednika iz različitih mjesta šidske općine željelo se pridonijeti afirmiranju i uključivanju u rad članova udruge iz susjednih sela. Koliko su u tome uspjeli i jesu li vidljivi pomaci u njihovom radu pokušali smo saznati u razgovoru s čelnim ljudima ove udruge.

Najveći naglasak na folklornoj sekciji

Svaki početak rada, pa tako i udruge iz Šida, je bio težak. Nakon osnivačke skupštine u dvorištu novokupljene župne kuće od strane Srijemske biskupije i obavljenih formalnosti oko registriranja udruge, krenulo se u pripreme za pokretanje folklorne i tamburaške sekcije. Tiskani su plakati s pozivom svim zainteresiranim za učlanjenje u udrugu, a poziv je objavljivan i preko Radio Šida više od mjesec dana. Međutim, nitko se nije javio. Presudnu pomoć u pokretanju folklorne sekcije pružila je Helena Čanji-Uram zahvaljujući svom višegodišnjem iskustvu u slovačkoj kulturnoj udruzi Jednota, te je dovela u udrugu tri člana tamburaške i šest članova folklorne sekcije. Vremenom se broj članova povećavao, a osim iz Šida, najveći broj članova bio je iz Sota i Batrovaca. Udruga danas broji tridesetak aktivnih članova, a prema riječima predsjednice ova godina im je prema broju nastupa bila najuspješnija do sada.
„Ove godine smo u prostorijama udruge obilježili Marindan, organizirali Maškare, održali književnu večer posvećenu Isidoru Velikanoviću i tradicionalno organizirali proslavu obljetnice udruge. Sudjelovali smo na općinskoj smotri folklora i plasirali smo se na viši rang natjecanja. Ove godine smo imali čak 28 nastupa u Srbiji i u Hrvatskoj. Međutim, nemamo dovoljan broj članova, posebno djece. Starije žene su se uključile u rad folklorne sekcije a ima ih još zainteresiranih, ali nam nedostaju djeca za rad najmlađe skupine.  Bili smo u Vašici zajedno sa župnikom i tamo smo razgovarali s roditeljma. Međutim, djeca se slabo odazivaju. Najveći problem roditeljima je prijevoz djece do Šida, a sela u našoj općini su dosta udaljena“, navodi Šafarik.
Danas najveći broj članova udruge čine župljani iz Sota i Šida. Radu folklorne skupine posvećena je najveća pažnja. 
„Na sastancima Upravnog odbora je bilo riječi o intenziviranju rada i drugih sekcija. Smatram da ne treba zapostaviti ni pjesnike s ovog područja, niti likovne umjetnike, ali je do sada najveća zainteresiranost članova bila za folklor. Zato ćemo i u idućoj godini staviti najveći akcent na folklornu i tamburašku sekciju i nastavit ćemo animirati članove, posebno djecu iz susjednih sela.“

Propust prilikom natječaja

Za svih osam godina postojanja udruga iz Šida je, aplicirajući na različitim natječajima kroz projekte, osigurala određena sredstva koja su omogućila da Društvo danas posjeduje svu neophodnu materijalno-tehničku opremu. Dobra suradnja tijekom svih proteklih godina postignuta je s hrvatskim krovnim institucijama: Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, HNV-om, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom čitaonicom iz Subotice te Općinom Šid. No, ove godine HKD Šid je jedina udruga koja nije sudjelovala na natječaju HNV-a.
„Prošle godine smo sudjelovali na natječaju HNV-a i odobrena su nam sredstva u visini od 30.000 dinara. Ove godine nismo reagirali na vrijeme i propustili smo natječaj. Žao mi je zbog toga, jer svih prethodnih godina smo imali uspješnu suradnju s njima i izlazili su nam u susret. Ali greška je do nas i nadam se da ih više neće biti. Inače nam u pisanju projekata i u apliciranju za natječaje pomaže prethodni predsjednik udruge Josip Pavlović kome se ovom prilikom zahvaljujem“, ističe predsjednica udruge dodajući da su i ove godine, kao i prethodnih, imali podršku od Središnjeg državnog ureda, Veleposlanstva Hrvatske i Općine Šid, a sredstva za rad osiguravaju i uz pomoć članarine. Također kaže da će suradnju s HNV-om, koju ocjenjuje pozitivno, nastaviti i ubuduće te da će nastojati da im se takvi propusti više ne dešavaju.

Nove koreografije – poticaj za rad 

Voditeljica folklorne sekcije (starije i mlađe folklorne skupine) Ana Hodak, kao najveći uspjeh udruge u ovoj godini ističe sudjelovanje folklorne skupine na Đakovačkim vezovima i Vinkovačkim jesenima.
„U ovoj godini smo imali veliki broj nastupa, a najveći broj ih je bio u Hrvatskoj što nam je iznimno drago. Već od proljeća planiramo postaviti nove koreografije, sudjelovati na smotrama folklora i imati širi repertoar programa. Posebno ćemo raditi na omasovljavanju članstva, naročito djece iz Vašice, Morovića i Batrovaca, jer nam nedostaju mladi za najmlađu folklornu skupinu“, kaže Hodak.
Zahvaljujući suradnji s HNV-om, ove godine je sudjelovala na seminaru za voditelje folklornih sekcija na tradicionalnoj Ljetnoj školi hrvatskog folklora koja je u kolovozu u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održana u Zadru.
„Suradnja s HNV-om je dobra. Ove godine nam je u posjetu bio Darko Sarić Lukendić. U upitniku smo napisali u čemu smo sve bili aktivni prošle godine i gdje smo sve sudjelovali. Dobili smo nekoliko korisnih savjeta i obećanje da će nam HNV pomoći u svemu što nam bude trebalo. Bio je iznenađen koliko naše Društvo radi, koliko se trudi i angažira na više područja, a ne samo na organiziranju proslava“, istaknula je Ana Hodak.
Osim navedenih planova, očekivanja predsjedništva udruge su da će u skorije vrijeme uspjeti prikupiti sredstva i kupiti kuću koja bi, prema njihovim željama, trebala biti spomen kuća Isidora Ise Velikanovića, a u kojoj bi mogli smjestiti glazbala, nošnje i opus slika nastalih na prethodnim likovnim kolonijama za koje trenutno nemaju odgovarajući prostor. U toj zamisli svakako da je neophodan timski rad i financijska sredstva za koja će, kako kažu, redovito aplicirati.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Tuesday 25th of February 2020 05:44:46 PM