Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Antologija - TrajnikNedavno je iz tiska izašla trotomna „Antologija poezije pjesnika nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Srbiji" pod nazivom Trajnik, koju je priredio akademik Risto Vasilevski, a objavilo nakladničko poduzeće Arka iz Smedereva. U antologiji su zastupljeni pjesnici iz 17 manjinskih zajednica (albanske, bošnjačke, bugarske, bunjevačke (sic!), cincarske, goranske, hrvatske, mađarske, makedonske, romske, rumunjske, rusinske, slovačke, turske, ukrajinske, vlaške i židovske), čiji pripadnici žive na teritoriju Srbije, a svaka je manjinska zajednica predstavljena na različite načine (od cjelokupnog prikaza pjesništva do onoga iz suvremenosti), uz različiti broj odabranih pjesnika i pjesama. Hrvatsko pjesništvo iz Vojvodine objavljeno je u trećem svesku, od stranice 391. do 440.

Na prijedlog Hrvatskog nacionalnog vijeća, poslovi oko predstavljanja pjesništva vojvođanskih Hrvata povjereni su jedinoj profesionalnoj ustanovi u području kulture - Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. Sam izbor, kratki predgovor i bio-bibliografske jedinice sačinio je ravnatelj Zavoda - Tomislav Žigmanov, književnik i publicist, koji se opredijelio za prikaz suvremenog hrvatskog pjesništva u Vojvodini.

U svojemu je predgovoru, naslovljenom „Poetika hrvatskoga ruba na prijelazu tisućljeća", naglasio kako je, tematsko i motivski promatrano, suvremeno mjesno pjesništvo vojvođanskih Hrvata „čini se, određeno trostrano. Prva je linija egzistencijalno obojeno pjesništvo, u kojem će se onda bilježiti opisi, u biti bremenito doživljenoga, tragičnog iskušavanja različitih nepovoljnosti u svijetu, često u pjesmama oslikavanog uz mjesne krajolike, natapanih etnografskim i toponimskim specifičnostima. S druge strane, imamo bogato i postojano pjesništvo religijske provenijencije - u njemu se, pomalo i stidljivo, nagovještavaju, nekako začudno rasplamsane krhkosti, ocrti vlastitih slutnji, uz vjerska naslanjanja na Beskraj, mogućeg boljega svijeta na prostoru na kojemu se živi i koji se razumijeva kao svoj. Na koncu, postoji i suvremeno hrvatsko pjesništvo na lokalnim hrvatskim dijalektima - ne samo kao naivna lirika trbuhozborja, nego i ona s najsuptilnijim i posve modernim pjesničkim izrazom".

AntologijaU objavljenom izboru iz suvremenoga hrvatskog pjesništva u Vojvodini u ovoj antologiji Tomislava Žigmanova donosi se pregled hrvatskog pjesništva u posljednjih dvadesetak godina. Pojašnjavajući ovakav pristup, autor izbora je istaknuo: „Razlozi zašto smo se opredijelili za ovakav pristup su sljedeći. Prvi je vanjski - od 1990. godine Hrvati u Vojvodini, a onda i njihova kulura, nalaze se u novoj situaciji: raspadom bivše Jugoslavije oni postaju manjinom i počinju graditi vlastitu identitetsku infrastrukturu. Drugi je unutarnjoknjiževni - posljednjih dvadesetak godina, hrvatsko pjesništvo u Vojvodini postalo je ne samo prepoznatljivo samostalno već je uspjelo izgraditi vlastiti, koliko-toliko, estetski normativni okvir te utvrditi glavne umjetničke tendencije, što se onda nametnulo kao meritum naravi i vrste odabranih pjesama. Osim toga, kriterij za uvrštenje autora u ovaj izbor bio je i taj da ima u navedenom vremenskom razdoblju samostalno objavljenu knjigu pjesama na hrvatskom jeziku. Naravno, kao i svaki drugi, ni ovaj nije mogao ne biti subjektivno obilježen".

U antologiji pjesništva nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Srbiji „Trajnik" zastupljeno je 20 hrvatskih pjesnika iz Vojvodine s 58 pjesama. Pjesnici su sa svojim pjesmama poredani kronologijskim redoslijedom - od najstarijega do najmlađeg: Ante Sekulić, Fides Vidaković, Lazar Merković, Josip Temunović, Marko Vukov, Petko Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Branko Jegić, Lajčo Perušić, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Ilija Žarković, Lazar Francišković, Marko Kljajić, Josip Dumendžić, Mirko Kopunović, Ante Vukov, Zvonko Sarić, Blaženka Rudić i Tomislav Žigmanov.

Baština