Pozovite » (+381) (0)24 535-533

MonografijaFBP naslovnica mSamo jedan pogled na knjigu bit će dovoljan da uočite niz fotografija – no, ne dajte se zavarati, nipošto nije riječ o fotomonografiji. Desetljeće i pol rada i iskustva u organiziranju Festivala daje dovoljno materijala za ozbiljnu prezentaciju, te je to i bio povod objavljivanju knjige Festival bunjevački pisama, Naših prvih petnaest godina festivala (2001. – 2015.) autora Marka Sentea i Vojislava Temunovića. Knjiga je objavljena pod kraj 2015. godine. Otvorite li ovu knjigu u njoj ćete naći ne samo fotografije i opis samih početaka nego i niz stihova i notnih zapisa koji su našli svoj put u ovu knjigu koja, izvrsno osmišljena, započinje osvrtom dr. Sentea o tomu kad i kako se javila ideja za organiziranje festivala. Dalje, opis organizacije i prvih sastanaka Odbora, pravilnik Festivala i propozicije natječaja vode čitatelja do prvog Festivala bunjevački pisama koji je održan 22. lipnja 2001. u svečanoj dvorani HKC-a Bunjevačko kolo, a otvorio ga je Bela Ivković. A nakon toga, kako se običava reći, sve ostalo je povijest.

Građa knjige je raspoređena tako da je svaki festival predstavljen kao zaokružena cjelina koja se i sadržajno i vizualno može izdvojiti. Uvod u svaki festival započinje fotografijom letka kojom je Festival najavljivan (ili je možda riječ o omotu nosača zvuka?) nakon čega slijedi Program koji donosi sve detalje od naslova pjesama preko podataka o autoru teksta, glazbe, aranžmana do imena izvođača. Popis nagrađenih pjesama svakog Festivala također je dan u potpunosti. Niz fotografija s Festivala vizualno dočarava atmosferu, a tekstovi i notni zapisi nekih od nagrađenih pjesama poslužit će zaljubljenicima u glazbu, kako amaterima tako i profesionalcima, da pjevuše, zasviraju i ne zaborave.

Fotografije su pomno birane da čitatelja vode i upoznaju s izvođačima, nagrađivanim autorima, voditeljima, publikom, obiteljima koje rado pomažu Festival, fotografima koji ga redovito prate ili da nas podsjete na zanimljivosti – poput one da je specijalni gost III. Festivala bio Zvonko Bogdan. Osim sa službenim podacima, knjiga nas upoznaje i sa značajnim pojedincima koji su pridonijeli ne samo Festivalu nego i očuvanju hrvatske kulture i baštine općenito – poput prof. Vojislava Temunovića, Stipana Bašića Škarabe, Josipa Franciškovića... spomenemo samo neke.

Pjesme, kao što vjerna publika zasigurno zna, tematski su vezane za podneblje, način života i baštinu Hrvata Bunjevaca iz Bačke, što se često ogleda već u samim naslovima: Sombor stari, Daleko je Subotica, Bunjevac sam, Tamburaška bajka, Moja Bačka, Voli sine Bačku i salaše, Bunjevačka mati… Kroz niz imena, od kojih su danas mnoga etablirana i poznata, može se iščitati da vrijeme prolazi ali Festival, a s njim i mnogi autori, i dalje traju. S druge strane, nova imena koja nalazimo na stranicama ove monografije, ne samo na popisu izvođača i autora nego i u voditeljskim vodama, ukazuju na to da je Festival manifestacija koju ima tko voditi dalje.

Značaj i potrebu ovakve publikacije prepoznalo je i niz institucija koje su pomogle njezino izdavanje: Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz Zagreba, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji iz Beograda, Grad Subotica, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice iz Novog Sada, Hrvatsko nacionalno vijeće, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Monografija je, kako ističe Ljubica Vuković – Dulić „pristupačna širokom krugu korisnika ali i onima koji se zanimaju za povijest tamburaške glazbe u Bunjevaca“, ali je istovremeno i vrsta priznanja, kako kaže inicijator i organizator Festivala Marko Sente, onima koji su pridonijeli „da Festival bunjevački pisama živi već petnaest godina, da se razvija, raste, da postane prepoznatljiva manifestacija naše bunjevačke grane, da se čeka sljedeći, da mu se radujemo.“

I uistinu, danas je Festival događaj sezone za koji se traži karta više, a ova monografija živopisno svjedočanstvo toga!

Izvor: Hrvatska riječ (Marina Balažev)

 

Baština