Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Klasje4 12 2015 mPolovicom siječnja 2016. objavljen je novi svezak Časopisa za kulturu, umjetnost i znanost Klasje naših ravni (broj 5. – 12. za 2015. godinu). Radi se o „specijalnom“ svesku budući da donosi bibliografiju časopisa (na 260 stranica) u povodu 80. obljetnice od pojave prvog sveska. Za potrebe izrade bibliografije Klasja formiran je tim, u dogovoru sa sunakladnikom ovoga sveska, subotičkom Gradskom knjižnicom, u sastavu: Izabela Papdi, Bernadica Ivanković i Nevena Mlinko.

Tim je sustavno pregledao i bibliografski obradio svaki od 82 sveska Klasja (u 156 brojeva) što su nastali od 1935. do 2015. godine. Ti su svesci tiskani, po razdobljima gledano od 1935. do 1938. na 308 strana, od 1942. do 1944. na 312 strana, a od 1996. do 2001. na 894 strane, dočim su od 2002. do 2015. tiskani na 7.672 strane. Ukupno je to 9.186 stranica časopisa, što ih je ispunilo 1.116 suradnika i stvaratelja koji su obuhvaćeni u 2.680 bibliografskih jedinica.

„Jedinice su sređene prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji“, navodi se u napomenama priređivačica. „U okviru iste skupine jedinice su raspoređene abecedno, po prezimenima autora ili naslovu ... Uvidom u mjesto rođenja, te mjesto života i rada određena je pripadnost autora pojedinim književnostima uz savjete urednika Milovana Mikovića. Svaki članak je opisan prema Međunarodnom standardu za bibliografski opis sastavnih dijelova ISBD(CP) i sadrži sljedeće elemente: autor, naslov, godište, broj sveska, godina izdavanja, strane na kojima se nalazi članak“.

Bibliografska obrada je rađena de visu, tj. svaki je svezak uzet u ruke. Većinu brojeva časopisa, kako u napomenama navode priređivačice, našle su u fondu Gradske knjižnice Subotica, a nedostajuće su im posudili Katarina Čeliković i Milovan Miković. „Bibliografija ima Kazalo imena u kome su dana sva imena koja se javljaju u bibliografskim jedinicama. Uz ime je dan broj bibliografske jedinice u kome se ono pojavljuje. Sastavljen je i Registar razriješenih inicijala i pseudonima. Za ovaj registar rabljen je i rad Đure Lončara Pseudonimi i inicijali autora koji su pisali o bunjevačkim i šokačkim Hrvatima, koji je tiskan u Klasju naših ravni u broju 11-12 za 2006. godinu. Od ukupnog broja bibliografskih zapisa nešto manje od polovice pripada književnosti – 1.109 bibliografskih jedinica. Najveći dio ovoga materijala pripada književnosti Hrvata u Vojvodini, čak 827 bibliografskih jedinica. Najzastupljenija je poezija, skoro trećina, koja sa zapisima iz teorije književnosti čini polovicu bibliografskih jedinica iz hrvatske književnosti u Vojvodini“, navodi se u napomenama.

Poseban dio bibliografije čini popis likovnih priloga. Većina likovnih priloga je u boji, u slučaju izuzetka dana je napomena. Skupina crteža je crno-bijela. Pri razvrstavanju građe likovnih priloga priređivačicama je pomogao povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.

U uvodnom dijelu ovog sveska glavni urednik Milovan Miković piše o povijesti Klasja naših ravni, o uređivačkim politikama i uredničkim timovima, te se bavi propitivanjem književnog nasljeđa u časopisu rasvjetom aktualne bibliografije. „Cjelokupan stvaralački opus suradnika Klasja naši ravni, bibliografskim obuhvatom svih razdoblja ostvarile su navedene djelatnice subotičke Gradske knjižnice, koja je suizdavač ovoga pothvata, a uredništvo Klasja i Matica hrvatska Subotica duguju im veliku zahvalnost na uloženom radu i nesebičnom zalaganju da se bibliografija Klasja naših ravni uradi prema svim važećim uzusima struke, što će, nema sumnje, pridonijeti kritičkom, književno-povijesnom sagledavanju pređena puta i određivanja mjesta i uloge Klasja naših ravni u širem kulturnom polju i obitelji hrvatske časopisne publicistike. Ukratko, bez ovoga se postignuća više neće moći pisati ni jedna relevantna povijest hrvatske književnosti, kako ovoga podneblja, tako ni matične književnosti“, navodi Milovan Miković.

Časopis Klasje naših ravni izlazi u nakladi Matice hrvatske Subotica, a svi svesci objavljeni od 2010. dostupni su na internetskoj stranici www.mh-subotica-klasje.com.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

 

Baština