Pozovite » (+381) (0)24 535-533

pisma ignjata jungaSrijem je poznat iz antike kao dio provincije Pannonia, i u doba kasnorimskog carstva dio ove provincije zvao se Pannonia Secunda, čiji je glavni grad bio Sirmium. Grupa entuzijasta, kulturnih radnika i zaljubljenika u svoj grad 2002. godine u Srijemskoj Mitrovici osnovala je znanstvenu ediciju pod imenom Blago Sirmiuma u cilju predstavljanja kulturne baštine Sirmijuma/Srijemske Mitrovice. Za dvije godine društvo je preraslo u neprofitnu nakladničku kuću pod istim imenom koja objavljuje i dvije edicije: Arheologica i Nomus. Nedavno mi je dospjela u ruke jedna vrlo raskošna i sistematski urađena knjiga ovog nakladnika, čiji me je naslov, Pisma Ignjata Junga, u prvi mah pomalo zbunio. Naime, obično se objavljuju pisma nekih manje ili više poznatih književnika, umjetnika ili političara. Baveći se istraživanjem razvoja srednjovjekovnih gradova na tlu Vojvodine, ime Ignjata Junga mi je bilo poznato kao čovjeka koji se bavio arheologijom, koji je živio u Srijemskoj Mitrovici i koji je prosvjedovao zbog rušenja ostataka rimskog akvadukta. Ovaj antički vodovod je dovodio s izvora na Fruškoj gori svježu pitku vodu u rimski „carski grad“ Sirmium. Materijal je odlukom vlasti iskorišten za popločavanje puta za Manđelos. (Kao da u blizini nije bilo dovoljno prirodnog kamena). Ignjat Jung je iz prosvjeda zbog ovakvog barbarskog čina 1908. godine napustio svoju rodnu Mitrovicu i odselio se u Zagreb. Reklo bi se da je moje znanje o njemu vrlo oskudno. Zahvaljujući autorima Nataši Miladinović-Radmilović i Miru Radmiloviću dobio sam mnogo zanimljivih podataka ne samo o liku i djelu Ignjata Junga, nego i o povijesti današnje Srijemske Mitrovice, rimskog Sirmiuma, ali i srednjovjekovnog Sanctus Demetriusa ili Zavasenthdemetera, kako su je zvali Mađari.

Osnovno o knjizi

Raskošno opremljena knjiga od skoro četiristo strana, koja osim tekstova sadrži i mnoštvo ilustracija, zemljovida u boji ili crno-bijele originalne crteže, objavljena je 2015. godine u čast „pionira i utemeljivača arheologije Sirmiuma Ignjata Junga povodom sto godina od njegove smrti“. U predgovoru autori kažu: „Nadamo se da će ova knjiga biti korisna svim budućim istraživačima Sirmijuma.... bilo da su po svom obrazovanju arheolozi, povjesničari, antropolozi ili etnolozi, kao i širem čitalačkom krugu, zainteresiranom za teme o životu ovog grada kroz povijesna razdoblja“. Istina, moja struka nije spomenuta, ali sam zato s puno pažnje i zainteresiranosti prelistao ovu, reklo bi se, bibliofilsku knjigu (tiskano je svega 200 primjeraka). Knjiga se sastoji zapravo iz tri veće tematske cjeline. Prva se bavi djelima i suvremenicima Ignjata Junga i ovaj dio sadrži i bogatu bibliografiju i izvore crteža, zemljovida i raznih dokumenata. Druga dva dijela su nazvani Appendixi, to jest dodaci opet raznoraznih dokumenata, koji trebaju pokazati u širem obimu teme vezane uz problematiku istraživanja Mitrovice, od antike zaključno i sa srednjim vijekom. Dio nazvan Appendix II. je zapravo jedna bogata zbirka povijesnih zemljovida, ali sadrži i pet vrlo važnih tzv. sumarnih karata koje je izradio jedan od autora publikacije Miro Radmilović.

Bazilika srijemskog biskupa

Pozornost mi je najviše privukao jedan višeslojni objekt pronađen u Mačvanskoj Mitrovici (ipak se ja bavim i poviješću arhitekture). Moram priznati da tijekom svojih istraživanja ni u srpskoj ni u hrvatskoj, odnosno mađarskoj literaturi nisam naišao na rekonstruiranu osnovu ove, u konačnici, srednjovijekovne bazilike u kojoj je stolovao srijemski biskup od svog (novog) ustoličenja od XIII. stoljeća. Oko ove bazilike otkopano je i veliko, također višeslojno groblje, koje dokazuje kontinuitet življenja (i smrti) na ovim prostorima. Zapravo, ovo je dokaz o postojanju dvaju susjednih gradova u srednjem vijeku. Jedan je bio civilni i zvao se Zavasenthdemether po mučeniku sv. Dimitriju, a drugi je bio vjerski centar, sjedište biskupa i zvao se Sancti Ireneo, po drugom mučeniku Irineju. Tu se nalazio i kaptol, kao i kovnica novca. Ova dva grada razdvajala je Sava. Ovo možemo usporediti sa srednjovijekovnim Zagrebom, samo tamo je bio Gradec i Kaptol koje je razdvajao nekadašnji potok. Svakako preporučam da pregledate ovu publikaciju (ako dođete nekako do nje), jer vrijedi truda i vremena listati je. Uživat ćete, kao što sam i ja uživao.

Izvor: Hrvatska riječ (Zsombor Szabó)

Baština