Pozovite » (+381) (0)24 535-533

zbornici skupno-mU knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini, koja se uspostavila sada već daleke 1683. objavom knjige franjevca Mihovila Radnića „Razmiscglagna pribogomiona od glivbavi Boxye", posve se kasno javljaju zbornici kao specifična vrsta monografskih publikacija. Kao što je poznato, zbornici su knjiško djelo više autora, to jest u njima se objavljuje veći broj znanstvenih i stručnih radnji više autora, no tematski se moraju okupljati oko jednoga sadržajnog okvira - ili oko života i djela jedne osobe ili određenoga događaja, procesa, institucije, pojave... Premda su djelo više autora, važno je napomenuti kako ih najčešće priređuje jedna osoba.

Početak prakse vezan uz Crkvu: Zbornici su, po definiciji, jednokratne monografske publikacije, i po tomu se razlikuju od periodičnih publikacija. Najčešće nastaju ad hoc, a razlog za svoju pojavu crpe iz potrebe širega elaboriranja određenih tema. Kao takvi, zbornici su, gotovo po pravilu, posljedica planskih aktivnosti unutar znanosti danoga kulturnog prostora - ciljanoga znanstvenog tematiziranja određenog fenomena. Isto se često javno uprisutnjuje u vidu znanstvenoga skupa, a zbornici su onda veoma često knjiška posljedica održanoga skupa, u smislu da se u njima publiciraju na skupu prezentirane radnje. Činjenica da su se zbornici relativno kasno javili u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini posljedica je njihove zakašnjelosti kada je u pitanju organiziranost znanstvenoga segmenta u području kulture.

01 zbornik j. andric-mKao što je naslovom naznačeno, prvi zbornik objavljen je prije točno 40 godina od strane Hrvatskoga književnog društva sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Riječ je o zborniku posvećenom jednom od najvećih hrvatskih intelektualaca, publicista, književnika i skladatelja podrijetlom iz Bačke - dr. Josipu Andriću (Bukin, 14. III. 1894. - Zagreb, 7. XII. 1967.). Zbornik je jednostavno naslovljen „Dr. Josip Andrić 1894-1967 : zbornik", a uredio ga je publicist Ladislav Beršek iz Zagreba. U njemu su objavljeni radovi sa simpozija o Josipu Andriću, održanog 30. kolovoza 1969. godine u Ristovači kraj Bača, a repriza simpozija priređena je u Zagrebu u Nadbiskupskom sjemeništu 14. prosinca iste godine. Zbornik ima 160 stranica, ilustriran je s više od 60 fotografija, a dvadesetak radova, što ih potpisuju autori tada bliskih Katoličkoj crkvi, objavljeni su u dvjema cjelinama („Simpozij u Ristovači" i „Andrić i 'mali' narodi"). U „Zborniku" su još objavljeni i dokumentarni materijali o skupu te nekoliko prigodnih pjesama u sljedećim cjelinama: „Pjesničke svečanosti", „Otkriće spomenika : izložbe : komemoracije" i na koncu „Bibliografija".

02 zbornik znanstvenog skupa-mI drugi zbornik u kulturnoj povijesti vojvođanskih Hrvata produciran je u okviru Katoličke crkve, no ovoga puta mjesne - one u Bačkoj. Naime, nakon 16 godina od pojave prvog zbornika u Subotici je u izdanju Uredništva kalendara „Subotička Danica" 1987. godine objavljen „Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici 12.-14. VIII. 1986. povodom 300. obljetnice obnovljene crkvenosti među Hrvatima u Bačkoj". Iz samoga naslova je razvidna kako glavna tema zbornika, tako i način nastanka radova objavljenih u njemu. Glavni urednik ovoga zbornika je velečasni Stjepan Beretić, a u njemu je na 256 stranica objavljeno 16 radova, tematski raspoređenih u nekoliko cjelina („Na raskršću povijesti", „Pisana riječ" te „Duhovna baština"), uz desetak prigodnih pjesama. Najveći broj autora čine klerici Subotičke biskupije te ovdašnji laici vezani uz Katoličku crkvu.

Prvi zbornik iz laičkih struktura: Iz ovoga niza kronologijskoga navođenja zbornika namjerno isključujemo „Zbornik 'Ivan Antunović'", što ih je Institut „Ivan Antunović" iz Subotice objavio 1990. (br. 1), 1992. (br. 2-3) i 1994. (br. 4-5), budući da ih, prema gore navedenim kriterijima i odredbama zbornika, držimo za periodične publikacije. Ovim, naravno, ni na koji način ne želimo umanjiti njihovu relevantnost kada je riječ o sadržajnim prinosima niti, pak, ulogu koju su imali na planu organiziranja i usustavljivanja znanstvenoga života u hrvatskoj zajednici.

03 zbornik dusevno zdravlje-mTek treći zbornik u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini, objavljen 30 godina od pojave prvoga zbornika, djelo je laičke institucije. Riječ je o „Zborniku radova sa znanstvenog skupa „Duševno zdravlje" što ga je Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo" objavio u Subotici 2000. na 168 stranica. Urednik je zbornika Lazo Vojnić Hajduk, a sadrži 11 znanstvenih radova teologijske, psihologijske i sociologijske provenijencije na temu duševnog zdravlja, koji su bili predstavljeni na istoimenom znanstvenom skupu, u Subotici 17. i 18 prosinca 1999., što ga je priredilo Hrvatsko akademsko društvo.

04 zbornik biskup budanovic-mKronologijski promatrano, uslijedio je zatim „Zbornik radova o biskupu Lajči Budanoviću". Uredio ga je velečasni Josip Temunović, a objavio ga je Zadužbinski odbor Zadužbine biskupa Budanovića u Subotici 2004. na 336 stranica. U njemu su publicirani radovi sa znanstvenoga skupa o biskupu Lajči Budanoviću, održanog u Subotici 14. i 15. listopada 2003. - objavljeno je 17 radova u kojima se tematiziraju različiti aspekti crkvenog i, uopće, javnog djelovanja prvoga subotičkog biskupa. Ovaj zbornik je zanimljiv po tomu što su po prvi puta nakon 1990. objavljene i znanstvene radnje većeg broja sudionika iz Hrvatske.

Proces postupnog laiciziranja
I dok na početku ove kratke povijesti prikaza zbornika u knjiškoj praksi Hrvata u Vojvodini imamo prevagu djelatnika iz krugova oko Katoličke crkve, vremenom se, napose u posljednjih pet godina, situacija na tomu planu radikalno promijenila. Naime, od prvih pet zbornika, čak su četiri usko navezana na ljude iz Katoličke crkve. Štoviše, i tematika je upravo takva. S druge strane, od posljednjih pet zbornika tek je jedan i tematikom i produkcijom vezan uz Katoličku crkvu. Ove i ovakve se konstelacije onda mogu tumačiti činjenicom početka organiziranja i razvoja znanstvenog života među laičkim strukturama hrvatskog kulturnog prostora u Vojvodini. Ono se, pak, sa svoje strane može tumačiti i kao posljedica liberalizacije srbijanskog društva i pratećim smanjenjem prostora straha - u području znanosti ozbiljnija nastojanja su učinjena na koncu vladavine režima Slobodana Miloševića, a razvila su se nakon njegova sloma.

Baština