Pozovite » (+381) (0)24 535-533

balint vujkov-mBalint Vujkov, (Subotica, 26. V. 1912. - Subotica, 23. IV. 1987.), književnik, sakupljač narodne književnosti Hrvata, kulturni djelatnik. Rođen je u siromašnoj obitelji krojača Franje Vujkova i majke Jelene, rođ. Poljaković Kovačev. Rano je ostao siroče bez oca koji je poginuo u Prvome svjetskom ratu 1915. godine. U svom rodnom gradu završio je sveukupno školovanje: osnovnu školu (1919.-23.), gimnaziju (1923.-31.) i Pravni fakultet (1931.-36.). Nakon završetka studija kao pravnik zaposlio se u jednoj banci u Subotici, a zatim radi kao odvjetnički pripravnik u više subotičkih odvjetničkih kancelarija sve do 1944. godine. Sa svojim prijateljima pokrenuo je 1932. književni časopisBunjevačko kolo, koji je izlazio tri godine.

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata ilegalno surađuje s narodno-oslobodilačkim pokretom u ovom kraju. Zbog toga i zbog svojih političkih ideja uhićen je od okupatorske vlasti i poslan na prisilni rad, otuda u kažnjeničku četu, a kraj rata i oslobođenje dočekao je u jednom nacističkom logoru u Austriji. Poslije povratka u Suboticu odmah se uključio u politički i kulturni rad. Postao je urednikom subotičkog dnevnog listaSlobodna Vojvodina čije je latinično izdanje izlazilo u Subotici. Od druge polovice 1948. godine bio je glavni urednik novina Hrvatska riječ. Od veljače 1949. jedan je od vodećih ljudi i organizatora Saveza kulturno-prosvjetnih društava u Subotici, ali je dobio otkaz zbog sukoba oko uvođenja hrvatskog jezika u pojedine škole (1953.).

Od 1954. godine pbavljao je razne dužnosti kao pravnik i odvjetnik. Od 1966. do 1973. bio je sudac Okružnog suda u Subotici. Tada je u sklopu poznatih političkih zbivanja s grupom hrvatskih intelektualaca uklonjen iz javnog života. Oduzeta mu je putovnica i prije vremena je umirovljen. Nije mogao putovati i nastaviti sakupljanje narodnih pripovijedaka u susjednim zemljama (Mađarska, Rumunjska). Tako je izgubio nekoliko dragocjenih godina. Izolacija u javnosti je probijena 1986. godine objavljivanjem njegove zbirke bunjevačkih narodnih pripovijedaka Jabuka s dukatima(edicija „Osvit", NIP „Subotičke novine"). Nedugo nakon toga Balint Vujkov je iznenada umro 23. travnja 1987. u svojoj 75. godini.

Jedan je od najzaslužnijih kulturnih radnika vojvođanskih Hrvata koji su pomogli očuvati od zaborava narodno blago u vidu narodne književnosti. To je učinio sakupljanjem i objavljivanjem bunjevačkih narodnih „pripovidaka", koje je uvijek stavljao u okvir sveukupnog hrvatskog narodnog stvaralaštva. Objavio je više od 10 knjiga pripovijedaka Hrvata iz Vojvodine, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Austrije, Češke, Kosova. Osim sakupljanja bunjevačkih narodnih „pripovidaka" objavio je i cijeli niz izvornih književnih djela: S Franjom Bašićem i Blaškom H. Vojnićem objavio je zbirku pjesama Pupoljci (Subotica, 1934.). U vlastitoj nakladi objavio je bajku Cviće i kamen (Subotica, 1938.), u izdanju novina Hrvatska riječobjavljena mu je novela Dva borca (Subotica, 1947.), subotička Minerva1953. objavljuje mu knjigu Bajka o mravljem caru izd. Minerva, Subotica, 1953., a knjigu pripovijesti Prašina po dugama objavljuje u Subotici 1971.

Njemu u čast Hrvatska čitaonica 2002. godine pokreće književnu priredbu Dane Balinta Vujkova, dane hrvatske knjige i riječi, čiji je temeljni cilj valorizacija bogate Vujkovljeve zaostavštine i očuvanje ikavice, narodnog govora bačkih i srijemskih Hrvata, te tiskanje Vujkovljevih djela namijenjenih djeci i mladima. Na višednevnoj manifestaciji tematizira se i suvremeno književno stvaralaštvo Hrvata u Podunavlju.

(Prema rukopisnoj zaostavštini Bele Gabrića)

Priredila: Katarina Čeliković

Povezani članci:

Polaganjem vijenca na njegovu spomen-bistu i izložbom obilježen stoti rođendan Balinta Vujkova
Godinu velikana Hrvata u Vojvodini obilježavaju i gradišćanski Hrvati
U Zagrebu održana tribina posvećena Balintu Vujkovu i „Danima Balinta Vujkova“
U Subotici održani „Dani Balinta Vujkova“ – Podsjećanje na manje poznate književne opuse
Godina hrvatskih velikana u Vojvodini predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu    

Baština