Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Franjo Stefanovic2Često veliki umjetnici umiru prerano, prije nego što su postali šire poznati, ili zbog pretjerane skromnosti ostaju gotovo nepoznati. Jedan od takvih umjetnika bio je i Franjo Štefanović, kome se 2014. godine navršava 90. obljetnica od smrti. Obilježavanjem godišnjica smrti znamenitih velikana osvježava se sjećanje na njih i njihova djela, te se na taj način pomaže da ih šira javnost bolje upozna. Franjo Štefanović to zasigurno zaslužuje.

Govoreći o njemu, treba istaknuti jednu njegovu djelatnost od osobite važnosti, a to je rad na stvaranju dječje opere. Na stvaranje glazbenih djela za djecu odlučivali su se veliki skladatelji poput Schumanna, Musorgskog, Čajkovskog, Brittena, Ravela... Među njihovim djelima nema samo takvih u kojima nastupaju isključivo samo djeca, nego ima često i uloga u kojima sudjeluju i odrasli (Humperdinckova opera „Ivica i Marica“). Korak do dječje opere kod nas načinio je upravo Franjo Štefanović, čija je opera „Šumska kraljica“ bila koncem osamdesetih godina uvrštena u vojvođanski program glazbenog odgoja za treći razred osnovne škole.

Učitelj po profesiji

Franjo Štefanović se rodio u Petrovaradinu 13. ožujka 1879. godine. Nakon završene učiteljske škole u Osijeku započeo je službu kao učitelj u Slankamenu, Čereviću i konačno u Petrovaradinu, gdje je ostao do smrti. Jedno je vrijeme u muzičkoj školi Glazbenog zavoda u Zagrebu učio teoretske predmete, solo pjevanje, klavir, violinu, orgulje i rog. U Zagrebu je položio ispit za učitelja pjevanja u učiteljskim srednjim školama, a u Petrovaradinu je preminuo kao ravnatelj osnovne škole 20. siječnja 1924. godine.

Franjo StefanovicPočeo je skladati još kao učenik, a popis njegovih djela nije malen. Napisao je 71 skladbu za muški zbor, 37 za mješoviti zbor, 22 za dječji zbor, 15 pjesama za glas i klavir, 18 crkvenih skladbi, među kojima i nekoliko misa. Posebnu skupinu njegovih djela čine scenski radovi uz pratnju klavira: komična jednočinka „Matek i Jana“ te dječje opere „U vilinoj gori“, „Šumska kraljica“ (1919.) i „Na Orlovgradu“. Od vokalnih djela ostao mu je nedovršen oratorij „Prvi grijeh“ na tekst S. S. Kranjčevića. Instrumentalnom glazbom Štefanović se malo bavio te je ostavio svega nekoliko klavirskih djela, pretežito fuga.

Dječja pjesma

Glavno područje Štefanovićeva rada oduvijek je bila dječja pjesma. On je skladao gotovo sve tekstove u stihovima iz školskih čitanki onoga doba, ali je najveći dio njegovih kompozicija nestao. Štefanović je stvarao u prvim desetljećima XX. stoljeća, kada su u to vrijeme na ove prostore prodirali utjecaji europskog Zapada i kada dolazi do revizije izražajnih sredstava. Mijenjaju se pogledi na tradicionalnu harmoniju, ritmiku i instrumentaciju i često se naglašavaju folklorna obilježja, koja se na suvremeniji način iskorištavaju i obrađuju. Iako Štefanović ostaje dosljedan tradiciji glede melodije i harmonije, ipak se prizvuci narodnih napjeva u njegovim djelima ne mogu previdjeti, odnosno zanemariti.

U „Šumskoj kraljici“ glazba je bliska dječjem okruženju i nju je mogao stvarati samo onakav ljubitelj djece kakav je bio Štefanović. U njoj je glazba jednostavna, melodiozna i pijevna. Glazba posvuda uspostavlja sklad između teksta i tonova. Broj uloga u „Šumskoj kraljici“ nije velik. Glavni je lik djevojčica Ružica uz koju se pojavljuje i njezin brat Dinko. Ostali su operni junaci vilinska kraljica i stari patuljak, a uz njih nastupa zbor vila i zbor patuljaka. Nakon predigre slijedi sedam prizora ove opere u jednom činu.

Franjo Stefanovic SumskaČuvari opusa

Značajan udio u obrađivanju „Šumske kraljice“ imao je skladatelj Stanislav Preprek, Štefanovićev prijatelj i biograf. On je djelo na mnogim mjestima dotjerao i ispravio poneke propuste. Uz pomoć tih korisnih Preprekovih zahvata „Šumska kraljica“ je dobila na kvaliteti. Na širenju Štefanovićeve glazbe radili su i prof. Mihaela Grginčević, prof. Đuro Rajković i glazbeni pedagog Tihomir Tapavica, a njegova djela izvodila je opera SNP-a i Komorni zbor muzičkog centra Vojvodine.

Za pohvalu je što se HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina zauzeo 2014. godine svečano obilježiti 90. obljetnicu smrti Franje Štefanovića, u svijetu prvog tvorca opere za djecu koju izvode djeca. Oni su u suradnji s glazbenom školom „Isidor Bajić“ u Novome Sadu izveli najpoznatije Štefanovićevo operno djelo – „Šumsku kraljicu“. Ovakav primjer mogu slijediti i mnoge druge hrvatske udruge kulture obilježavajući obljetnice svojih velikana.

Tekst: Zvonimir Pelajić
Fotografije: Hrvatska riječ

Baština