Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Izdvajamo

U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika... detaljnije...

Početkom lipnja iz tiska je izašla knjiga Kronike zavičajnih refleksija autora Zvonimira Pelajića u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i HKUPD-a Matoš iz Plavne kao prva u... detaljnije...

Sredinom svibnja 2018. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je na svom internetskom portalu digitalizirano izdanje vjersko-informativnog lista Bačko klasje, koji se može naći na linku: periodika detaljnije...

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je... detaljnije...

Na današnji dan prije točno deset godina, 10. ožujka 2008. godine, Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine donijela je odluku o Osnutku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Drugi suosnivač Zavoda... detaljnije...

Dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ za 2017. godinu donosi bogat sadržaj, a izlazi u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Časopis... detaljnije...

Na svom redovitom radnom susretu, održanom 25. studenoga 2017. godine u Stanišiću, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskoga nacionalnog vijeća, predstavnici hrvatskih udruga kulture u... detaljnije...

U nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje sredinom siječnja iz tiska je izišla knjiga dr... detaljnije...

Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih... detaljnije...

Glazbena šetnja kroz stoljeća Koncertom orguljaških skladbi (iz 1591., 1700. i 2011. godine) u izvođenju prof. Emina Armana i nastupom Ivice Trubića, vokalnog solista Hrvatskog narodnog kazališta, eminentnih umjetnika iz Zagreba, 2. je listopada obilježena završnica radova na obnovi orgulja u crkvi Uskrsnuća Isusova u Subotici. U akustičnom ambijentu crkve posjetitelji koncerta s velikim su uživanjem slušali izvedbu melodija na orguljama koje potječu iz XVIII. stoljeća i smatraju se među najstarijima na području Subotičke biskupije, i šire.

U Vojvodini postoji oko 175 orgulja, iznio je Đerđ Mandić, povjesničar i organolog, jedan od rijetkih stručnjaka u nas koji se bavi restauracijom ovih starih instrumenata vraćajući im izvorni zvuk. Smatra kako je najveći značaj restauracije upravo u tome da im se vrati zvuk iz razdoblja kada su nastale.

„Moguće da će se onima koji su ove orgulje ranije čuli, sada učiniti tišim, što je upravo u skladu s njihovim originalnim zvukom iz vremena nastanka", rekao je Mandić uz podatak da se orgulje obnovljene u crkvi Uskrsnuća Isusova prvi put spominju 1790. godine u spisima koje je istraživao, ali da tijekom reparacije, otkrivajući dio po dio unutrašnjosti orgulja, nije naišao na precizan podatak o godini nastanka i majstoru koji ih je pravio. Najstariji zapis u unutrašnjosti orgulja potječe iz 1839. godine i to o popravku.

„To ukazuje da su već tada bile stare najmanje 40 do 50 godina, kada se već mijeh morao popravljati", pojašnjava Mandić „govor" grafitnih zapisa u unutrašnjosti orgulja, kao svojevrsnih svjedočenja o povijesti repariranog instrumenta u protekla dva stoljeća.

Đerđ Mandić se, osim restauracijom orgulja, specifičnog i složenog instrumenta, bavi i izučavanjem povijesti orgulja, istražujući tragove i zapise ruku starih majstora ostavljenih u unutrašnjosti orgulja, koji se otkrivaju tek u ovakvim obimnijim radovima, a izvana ih se ne može uočiti. Svoja dosadašnja saznanja iz prakse i traganja u arhivskoj građi objavio je u knjizi „Vojvođanske orgulje".

U crkvu Isusova Uskrsnuća instrument je prenesen iz Bačkog Monoštora 1980. godine, a odakle je tamo donesen još nije utvrđeno. Subotica će u skorije vrijeme biti obogaćena još jednim orguljama, kada iz Kljajićeva budu prenesene u crkvu na Kelebiji.

Tekst: Katarina Korponaić
Fotografije: Hrvatska riječ