Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Opći podaci

had logoOsnovano 1998.
Broj članova: 70 aktivnih članova

Kontakt:
24000 Subotica, Preradovićeva 13
Tel: +381 (0)24 554-623, +381 (0)24 553-795
Faks: +381 (0)24 554-623
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Web: www.had.org.rs

Vodstvo:
Mr. sc. Mato Groznica, predsjednik
Dražen Petrekanić, tajnik

Sekcije:

Sekcija za studije religioznosti
Sekcija za ljudska i manjinska prava
Sekcija za filozofiju
Sekcija za sociologiju, psihologiju i političke znanosti
Sekcija za odgoj, obrazovanje i prosvjetnu politiku
Sekcija za leksikografiju
Sekcija za povijesna istraživanja
Sekcija za jezikoslovlje i književnost

Više o udruzi

HRVATSKO AKADEMSKO DRUŠTVO (HAD) je suvremena udruga hrvatskih intelektualaca. Premda je sjedište u Subotici, okuplja članove s akademskim obrazovanjem iz cijele Vojvodine, Beograda te Hrvatske. Društvo je osnovano radi razvijanja i populariziranja društvenih i humanističkih znanosti, te provođenja istraživanja povijesnih, kulturoloških, socioloških, psiholoških, političkih, demografskih, komunikoloških, ekonomskih, prosvjetnih, književnih, religijskih i futuroloških odrednica hrvatskog nacionalnog bića na području tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Inicijativa za osnivanjem udruge hrvatskih intelektualaca, koja ima raditi na revitaliziranju i osnaživanju hrvatskog nacionalnog bića, potekla je početkom 1998. od Zlatka Šrama, Josipa Ivanovića i Duje Runje. Nakon duljih priprema, formiran je Inicijativni odbor od 23 člana, a 20. X. 1998. u Subotici je održana i Osnivačka skupština, na kojoj je za prvog predsjednika izabran Josip Ivanović. Rad Društva odvija se u okviru sekcija, među kojima su najznačajnije za sociologiju, psihologiju i političke znanosti; za odgoj, obrazovanje i prosvjetnu politiku; za filozofiju i leksikografiju; za studije religioznosti itd.

Društvo je organiziralo više znanstvenih simpozija, stručnih skupova i javnih tribina: Religioznost i ličnost (1999.); Duševno zdravlje (1999.); Nacionalna svijest i njeni psihološki, sociološki, politički i povijesni korelati (2000); Antropološke odrednice religioznosti (2001.); Politološke, pravne, sociološke i psihološke odrednice političkog života i sustava s posebnim osvrtom na hrvatsku zajednicu u SR Jugoslaviji (2001.); Vrednote i duševni život suvremenog čovjeka u svijetu (2004.). Na njima su, osim članova HAD-a, sudjelovali i ugledni znanstvenici iz Hrvatske te Srbije (iz sveučilišnih središta Novi Sad, Beograd, Niš). U kontekstu normaliziranja odnosa između SRJ i Hrvatske, HAD je organizacijom ovakvih skupova pridonio ponovnom povezivanju znanstvenika iz Hrvatske i Srbije. Također su pojedini članovi HAD-a koji su se bavili znanošću, sudjelovali na međunarodnim znanstvenim skupovima i simpozijima te objavljivali svoje znanstvene i stručne radove uz navođenje HAD-a kao afilijacije.

Vodstvo HAD-a je bilo nositelj i nekoliko značajnih inicijativa: iniciralo je proces uspostave i pripremilo temeljna dokumenta (nastavne planove i programe) za obrazovanje na hrvatskom jeziku, što je bilo od odlučujućeg značaja za njeno počinjanje u školskoj 2002./2003. godini na području Općine Subotica; bilo je jedan od inicijatora za osnivanje prvog vrtića na hrvatskom jeziku Marija Petković u SRJ 2001. god. pri samostanu Družbe sestara kćeri milosrđa u Subotici; također je bilo nositelj inicijative osnivanja Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ 2002.-2003. godine koju je osnovala Skupština AP Vojvodine; u okviru Društva realizira se Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca od 2003., u čijoj izradi sudjeluju mnogi članovi Društva.

Samostalno i u sunakladništvu s drugim ustanovama i udrugama, HAD je izdao blizu dvadeset knjiga: Milovan Miković Život i smrt u gradu (1999., sunakladnik Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice), Stanka Kujundžić Naši mladenci (2004); Tomislav Žigmanov Bez svlaka mraka (2005.), Ante Vukov Vrati vrieme (2005.), Josip Temunović, Bilježnica za povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata (2009.), Mirko Kopunović Nad raspuklinom ćutnje (2010.), Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Identitet bačkih Hrvata (2011.), sunakladnik Hrvatski institut za povijest iz Zagreba), Milan Krmpotić Bunjo dida moga (2011.), Ladislav Heka Osam stoljeća hrvatsko-ugarske državne zajednice s posebnim osvrtom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu (2011., sunakladnici Hrvatsko-mađarska kulturna udruga Andrija Dugonić iz Segedina i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata), Tomislav Žigmanov Osvajanje slobode – Hrvati u Vojvodini deset godina nakon listopadskoga prevrata 2000 (2011.), Vojislav Sekelj Kako se branilo dostojanstvo (2011.), prvi svezak Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema (2011., sunakladnik Libera editio d.o.o. iz Zagreba), fotomonografija Ivana Ivkovića Ivandekića Klapim (2012.), Mirko Kopunović Ljestve za panonsko nebo (2012.), novela Leteći Vučidol Géze Csátha, Arthúra Munka i Emila Havasa u prijevodu Roberta G. Tillyja (2013.), Mirko Kopunović Pruži ruku mila (2014. u sunakladništvu s autorom), zbirku priča (Ne)Sklad(a)ni divani Tomislava Žigmanova (2015. u sunakladništvu s Kućom na mrginju sa Čikerije, Društvom hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga iz Osijeka i autora), zatim slikovnice za djecu na narodne pripovijesti koje je skupio Balint Vujkov (Ždribac zlatne grive 2004.; Pripovitke za laku noć, 2005.; Razlinkavi zec, 2006.; Pupko i družina, 2007. – sve u sunakladništvu s Hrvatskom čitaonicom iz Subotice), te 12 svezaka Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (od 2004. do 2015. godine).

HAD je izdao i dva nosača zvuka: DVD Bez svlaka mraka Tomislava Žigmanova i Hrvoja Tikvickog (2005.) te glazbeni CD Minijatura za Leksikon Hrvoja Tikvickog (2007.).

Hrvatsko akademsko društvo objavilo je i hrvatski prijevod drugog Stajališta Mađarske akademije znanosti u povodu narodnih inicijativa za priznavanje Bunjevaca kao samostalne nacionalne manjine u Mađarskoj.

Društvo je organiziralo i nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih predavanja o različitim temama, koje su izlagala značajna imena hrvatske i srpske znanosti.

Za ostvarena postignuća Općina Subotica je 2007. Društvu dodijelila priznanje Pro Urbe.

Dosadašnji predsjednici Društva su Josip Ivanović (1998.-2003.), Dujo Runje (2003.-2007.) i Slaven Bačić (2008.-2013.). Tajnik je Dražen Petrekanić, a prije njega ovu su dužnost obnašali Katarina Čeliković (1999.-2007.) i Ljiljana Dulić-Mészáros (2007.-2013.). Članovi upravnoga odbora HAD-a su Mato Groznica (predsjednik), Dražen Petrekanić (tajnik), Jašo Šimić, Slaven Bačić, Ljiljana Dulić-Mészáros, Ljubica Vuković-Dulić i Josip Stipić. Do 2013. članovi upravnoga odbora u različitim mandatima bili su, osim navedenih predsjednika, još i: Zlatko Šram, Josip Buljovčić, Katarina Čeliković, Grgo Francišković, Andrija Kopilović, Jašo Šimić, Slavica Peić, Jasminka Dulić, Andrija Anišić, Ladislav Suknović i Nela Skenderović.

Leksikon

Rad na Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca odvija se u okviru Hrvatskog akademskog društva u Subotici, odnosno njegove Sekcije za leksikografiju.

Leksikon obrađuje prošlost i sadašnjost Hrvata u međuriječju Dunava i Tise, od Senandrije (srpski Sentandreja, mađ. Szentendre) na sjeveru, do Novoga Sada na jugu.

Osim događaja, osoba, udruga i institucija nedvojbeno hrvatske naravi, u Leksikon se uvršćuju i druge pojave koje nisu primarno povezane za „Bunjevce“, „Šokce“, „Race“ „Dalmatine“ i druge podunavske Hrvate, ali su bile ili jesu od utjecaja na ovdašnje hrvatsko stanovništvo, koje se tradicionalno skriva pod različitim regionalnim i subetničkim imenima.

Leksikon izlazi u svescima (1-2 godišnje). Od 2004., kada je izašao prvi svezak, pa do 2015. godine, objavljeno je 12 svezaka, u kojima je obrađeno prvih 15 slova abecede (A-Knj), te drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje prvoga sveska.

Uredništvo Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca čine dr. sc. Slaven Bačić, glavni urednik, prof. Tomislav Žigmanov, izvršni urednik, izv. prof. dr. sc. Petar Vuković, prof. Stevan Mačović te doc. dr. sc. Mario Bara.

U izradu Leksikona uključeno više od 100 suradnika različitih struka iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske.

Leksikon je do sada imao preko 50 predstavljanja u više od 20 mjesta. Najviše predstavljanja bilo je u gradovima i selima u kojima žive Hrvati u vojvođanskome dijelu Bačke (Subotica 12, Đurđin 4, Tavankut 2, Žednik, Mala Bosna i Bikovo po 1 predstavljanje, zatim Sombor 5, Vajska, Lemeš i Bač po 2, a Bereg, Sonta, Bođani, Plavna , Novi Sad i Petrovaradin po 1), zatim u Madžarskoj (Segedin i Pečuh 3, a Santovo 1), kao i u Hrvatskoj (4 u Zagrebu, po 2 puta u Vukovaru, Vinkovicma i Osijeku) te u BiH (Sarajevo 1).

U dosadašnjih 12 svezaka Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, na ukupno 1.283 stranice objavljeno je 1.288 natuknica – od biografije „Abrašić, Antun“ pa do preglednoga članka „Književnost“ – koje prati 866 ilustracija i 109 uputnica. Posebno su značajni 4. i 9. svezak, u kojima su obrađene brojne bunjevačko-hrvatske organizacije, ustanove, udruge i tiskovine, koje počinju pridjevom bunjevački odnosno hrvatski.

Tiskana izdanja svezaka Leksikona mogu se naručiti poštom ili kupiti u subotičkim knjižarama. Do sada izašli svesci, osim zadnjega sveska, mogu se preuzeti u pdf formatu na web stranicama Hrvatskog akademskog društva (www.had.org.rs), a zadnji svezak može se nabaviti jedino u tiskanom obliku.

Izvor: Hrvatsko akademsko društvo

Lista Udruga