Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Opći podaci

HKC BK veciOsnovan 1970.
Broj članova: 300

Kontakt:
24000 Subotica, Preradovićeva 4
Tel: +381 (0)24/555-589; +381 (0)24/556-898

Fax: +381 (0)24/600-188
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Facebook profil udruge
HKC BK Ogranak u Žedniku
Facebook profil udruge

Vodstvo:
Lazar Cvijin, predsjednik Upravnog odbora
Miroslav Doko, predsjednik Izvršnog odbora
Marica Jozić, tajnica

Sekcije (odjeli):
Folklorni odjel
Likovni odjel
Dramski odjel

Manifestacije:

Prelo sićanja, općinski značaj
Veliko prelo, općinski značaj

Djeca u Dužijanci regionalni značaj
Međunarodna likovna kolonija Bunarić
Godišnji koncert folklornog odjela
,
Mikulaš, uoči sv. Nikole

Više o udruzi

HRVATSKI KULTURNI CENTAR BUNJEVAČKO KOLO, kulturna udruga iz Subotice. Skupina subotičkih hrvatskih intelektualaca (suci, odvjetnici, liječnici, profesori, ekonomisti i dr.), koji su organizirali i vodili gradsku folklorno-turističku manifestaciju Dužijanca 1968. i 1969., potkraj 1969.uočila je potrebu za osnivanjem institucije čiji bi cilj bio stalni rad na prikupljanju, proučavanju, njegovanju i promicanju kulturne baštine Hrvata Bunjevaca te osiguravanju uvjeta za nove oblike i sadržaje kulturnoga stvaralaštva. Radi toga su 14. XII. 1969. osnovali inicijativni odbor od 60 članova na čelu sa sucem Nacom Zelićem. Odbor je ubrzo obavio sve pripreme (temeljni dokumenti, suglasnosti društveno-političkih organizacija i sl.) za osnivačku skupštinu Hrvatskoga kulturno-umjetničkoga društva Bunjevačko kolo, koja je održana 18. I. 1970. u Velikoj vijećnici Gradske kuće pred 354 člana osnivača. Bila je to nakon 1956. prva, a u sljedećih dvadesetak godina i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici. Za prvoga predsjednika izabran je sudac Ivo Stantić, a za dopredsjednike Josip Buljovčić i Pajo Pavluković. U Društvu se nakon toga osnivaju folklorna, muzička, likovna i literarna sekcija, obnavlja se Veliko prelo, organizira Dužijanca 1970. i 1971., akademija u povodu 100. obljetnice izlaženja Bunjevačkih i šokačkih novina te mnogi drugi kulturni događaji.

Potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih usporedno su tekle i pripreme za osnutak ogranka Matice hrvatske u Subotici. U Maticu se učlanilo oko 200 članova iz Subotice i okolice, no nakon osnutka HKUD-a Bunjevačko kolo aktivnosti su na tom planu prestale, sukladno naputku političkoga vodstva SR Hrvatske, a svi članovi Matice postali su članovima Bunjevačkoga kola. Nakon političke osude Hrvatskoga proljeća i djelovanja Matice hrvatske u Hrvatskoj, početkom 1972. načinjen je popis članova Bunjevačkoga kola koji su nekad bili u Matici te su, na traženje Općinskoga odbora Socijalističkoga saveza radnoga naroda i aktiva članova Saveza komunista Bunjevačkoga kola isključeni iz članstva – od 645 članova Društvo ih je izgubilo 416. Na dirigiranoj skupštini Društva održanoj 24. VI. 1973. iz imena je brisan pridjev hrvatsko, naziv je ekaviziran, a smijenjena je i cijela dotadašnja uprava. Društvo je i dalje imalo veliki broj članova, posebno djece, među njima i Hrvata, no u upravi do kraja 1980-ih nisu bili u većini. U tom razdoblju Društvo je radilo pod utjecajem i kontrolom SK i SSRN-a, kulturni program bio mu je projugoslavenski, djelovale su samo folklorna i muzička (tamburaška) sekcija, a neko je vrijeme u prostorijama Društva radio i disko klub, koji je sredinom 1980-ih bio veoma popularan među mladim Subotičanima.

DuzijancaS društvenim promjenama i s demokratizacijom jugoslavenskoga društva potkraj 1980-ih stječu se mogućnosti da se u upravu i članstvo vrate dotad izolirani osnivači, ali se primaju i novi članovi kojima je stalo do očuvanja i razvoja hrvatske kulture. Društvo tako od 1990. ponovno preuzima organiziranje dviju velikih tradicionalnih kulturnih manifestacija – Velikoga prela i Dužijance. Na izvanrednoj skupštini 4. XI. 1990. predloženo je vraćanje pridjeva hrvatski u naziv Društva, što je izazvalo protivljenje članova folklorne i muzičke sekcije, te je sjednica prekinuta. U nastavku sjednice 24. II. 1991. odlučeno je da se pridjev hrvatski još neće vratiti u ime, ali je u Statut, unatoč protivljenju nekih članova folklorne i muzičke sekcije, unesena odredba da je zadaća Društva razvijanje i njegovanje kulturne tradicije i običaja Hrvata Bunjevaca i drugih naroda i narodnosti. U novoj upravi, koja je birana iz redova članstva Društva (nasuprot prijašnjih, u koje su članovi delegirani iz različitih partijskih struktura), hrvatski orijentirani članovi postaju većina te se reafirmiraju aktivnosti kojima se nastoji ostvariti program koji su zacrtali osnivači – održavaju se predavanja na znanstvene teme, priređuju se književne večeri, organiziraju se svečanosti u vezi s pojedinim obljetnicama, u folklornoj sekciji naglasak se stavlja na folklornu baštinu bunjevačkih Hrvata i dr. Od 1993. Dužijanca je jedinstvena, i crkvena i svjetovna, a sa sadržajem od tridesetak događaja najbogatija je kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini. Na Skupštini održanoj 18. VI. 1995. u naziv Društva ponovno se vraća pridjev hrvatski, a dotadašnje Društvo postaje Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, ali je vraćanje hrvatskih atributa rezultiralo i izlaskom dijela članstva. Prema Statutu cilj je Centra rad na očuvanju i njegovanju tradicije i običaja bačkih Hrvata te naroda s kojima žive. Tijekom 1990-ih, kao jedina hrvatska udruga u Subotici, Bunjevačko kolo bilo je i središte hrvatskih kulturnih okupljanja u tom gradu. Aktivnosti Centra organizirane su po odjelima – folklorni; glazbeni; likovni; dramski; odjel za manifestacije; književni; znanstveno-istraživački; novinsko-nakladnički; odjel za fotografiju, film i video; pravni; odjel za ugostiteljstvo; odjel za suradnju i komunikacije; odjel za suradnju sa inozemstvom i dr. U više je navrata folklornim nastupima sudjelovao na smotrama folklora u Vojvodini, Srbiji, Mađarskoj, od 1991. češća su gostovanja u Hrvatskoj (Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu itd.), a ostvarilo je i veliki broj gostovanja u mnogim mjestima u zemlji i inozemstvu. S kazališnim komadima gostuje na Danima pučkoga teatra (Hercegovac). Centar je od 36. broja (19. XI. 1995.) pa do zadnjega 111. broja (24. III. 2002.) bio nakladnik subotičkoga dvotjednika Žig , a potkraj 1990-ih i početkom 2000-ih nakladnik je desetak beletrističkih izdanja subotičkih književnika (V. Sekelj, M. Prćić) te knjiga s područja etnografije i društvenih znanosti (A. Stantić, Z.Šram). Likovni odjel vodio je likovni pedagog Stipan Šabić, koji je radio i s mladim talentima, od kojih su se mnogi nastavili obrazovati na likovnim akademijama (Spartak Dulić, Laura Peić, Goran Vuković, Lea Vidaković). Od 1997. Centar organizira i Likovnu koloniju Bunarić, na kojoj od 2000. sudjeluju slikari iz cijele Vojvodine i susjednih zemalja te kolonija ima međunarodni karakter. Od 2001. Centar priređuje Festiva lbunjevački pisama, na kojem se izvode nove skladbe pisane na teme iz života, običaja i kulture bunjevačkih Hrvata.

hkc bk subotica 1242208441Danas su posebno aktivni ansambl narodnih plesova i pjesama pri folklornom odjelu, zatim glazbeni, likovni, dramski i odjel za manifestacije, a najbrojniji je folklorni ansambl, koji se sastoji od reprezentativnoga i dječjega te ukupno ima više od 200 članova. S njim surađuje i glazbeni odjel, koji se sastoji od tamburaškoga orkestra i orkestra tradicijskih instrumenata. Folklorni odjel ima ogranak u Žedniku (od 1995.). HKC Bunjevačko kolo najbrojnije je hrvatsko društvo u Vojvodini: iako se broj članova mijenja iz godine u godinu, u njemu djeluje između 300 i 500 članova različite dobi (od predškolske do umirovljeničke), naobrazbe (od članova s nižom stručnom spremom do doktora znanosti) i socijalne strukture (intelektualci, poljoprivrednici, radnici i dr.). Centar je jedino hrvatsko kulturno društvo u Vojvodini koje ima profesionalno i honorarno zaposleno osoblje, budući da se njegov rad od 1990-ih financira izravno iz gradskoga proračuna. Također je jedino hrvatsko društvo s područja Subotice koje ima vlastiti objekt. Sjedište mu je u Preradovićevoj ulici br.4, a u prostorijama Centra od svojega osnutka sjedište je imalo i Hrvatsko nacionalno vijeće sve do 2009. Za postignute rezultate Društvo je dobilo pokrajinsku nagradu Iskra kulture 1993.

Dosadašnji predsjednici Društva bili su Ivo Stantić, Pavle Dulić, Gavro Radnić, Ladislav Kovačić, Bartul Skenderović, János Révész, Grgo Bašić, Petar Gršić, István Kenyeres, Vladimir Šujić, Bela Ivković, Mirko Ostrogonac, Ivan Stipić i Marinko Prćić.

Bela Ivković i Tomislav Žigmanov (LPH)


Centar surađuje sa skoro svim hrvatskim kulturnim institucijama i udrugama na teritoriju Republike Srbije, kao i s kulturnim udrugama u Republici Hrvatskoj i Mađarskoj.

HKC Bunjevačko kolo je u Vinkovcima 25. svibnja 2013. godine potpisalo Povelju o bratimljenju sa FA „Lisinski“ iz Vinkovaca i HGD „Sveta Cecilija“ s Korčule.

Centar ima oko 300 članova od djece do odraslih, pripadnika hrvatske manjinske zajednice.

Članovi Upravnog odbora HKC:

Lazar Cvijin - predsjednik

Pavle Kujundžić

Jašo Šimić

Denis Lipozenčić

Tanja Dulić

Ivan Ušumović

Mirko Ostrogonac

Ivan Piuković

Antun Kozma

Željka Vukov

Ivica Tumbas

Odjeli

Folklorni odjel

Osnovni cilj folklornog odjela HKC Bunjevačko kolo je očuvanje i njegovanje folklorne tradicije bunjevačkih Hrvata, njihovih plesova, pjesama, kako iz domicilne, tako i iz matične države. Ima oko 200 članova koji su podeljeni u 3 skupine. Prva i najmlađa grupa su djeca 5-9 godina, zatim slijedi srednja skupina u dobi 10-15 godina i na kraju prvi izvođački ansambl starosti 16-30 godina. Svaka skupina ima svog stručnog voditelja. Probe se održavaju redovito za svaku skupinu, svim radnim danima. Folklorni odjel HKC Bunjevačko kolo postoji i djeluje kroz svoje ispostave i u malim mjestima nadomak Subotice, poput Starog Žednika.

Njegovanje tradicionalnog folklornog nasljeđa bunjevačkih Hrvata rezultiralo je velikim bogatstvom tradicionalnih i unikatnih nošnji, starih napjeva, običaja, plesova i načina sviranja. Ovih 48 godina djelovanja stvorile su mogućnost i potrebu uključivanja tradicionalnih elemenata (pjesma, ples, običaj, nošnja) i drugih sunarodnjaka: Mađara, Rusina, Srba, Crnogoraca, Makedonaca, Bugara i dr. U programu rada HKC Bunjevačko kolo nalaze se autorska djela i glazbene obrade renomiranih koreografa i glazbenih pedagoga: prof. Z. Ljevaković, D. Đorđević, D. Putnik, S. Tonkovic, S. Rac, A. Bašić Palković i dr.

HKC Bunjevačko kolo nastoji u pedagoškom radu s djecom koristiti dio dječijeg folklornog stvaralaštva koji se odnosi na pjesmu, ples, glazbu i običaje. „Dati djeci dječje“, igrati se sa djecom i uvježbavati repertoar primjeren njihovoj dobi i senzibilitetu. Pročelnica Folklornog odjela je Senka Horvat.

Likovni odjel

U Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo iz Subotice pored drugih odjela radi i Likovni odjel koji broji oko 30 članova.

Cilj i program Likovnog odjela je slikanje, druženje, edukacija, organiziranje likovnih izložbi i sudjelovanje na mnogim likovnim kolonijama u zemlji i inozemstvu.

U osmom mjesecu Likovni odjel organizira svoju trodnevnu Međunarodnu likovnu koloniju Bunarić koja se održava u sklopu centralne manifestacije Dužijance. Na koloniji je prisutno 40 –50 slikara kako iz Subotice tako iz mnogih gradova naše zemlje i inozemstva. Sudjeluju mnogi poznati i priznati slikari. Nastali radovi prolaze selekciju žiriranja i opremanja, potom ulaze u katalog kako bi na kraju uz kulturni program bile izložene na izložbi.

Pročelnik Likovnog odjela je Vidaković Željko.

Dramski odjel

Dramski odjel HKC Bunjevačko kolo broji oko 20 članova glumaca amatera.

Cilj ovog odjela je prikaz predstava od kojih je najaktualnija Č’a Grgina huncutarija “, koja je premijerno izvedena 2015. godine, a izvođena je u Narodnim kazalištima u Subotici, Somboru, u  HKC Bunjevačko kolo, kulturnim centrima po okolnim mjestima od Bačkog Monoštora, Sombora, Novog Sada, Petrovaradina, Beograda, te na mnogim susretima amaterskih dramskih skupina širom Vojvodine, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Predstava Skupština na ćoši se priprema da bude izvedena tijekom 2018. a pisac teksta i režiser je Marjan Kiš.

Pročelnik dramskog odjela je Marjan Kiš.

Izvor: HKC Bunjevačko kolo

 

Lista Udruga