Pozovite » (+381) (0)24 535-533

nematerijalno kulturno nasljedje-1Nematerijalno kulturno nasljeđe jednako je važno kao i bilo koji kulturni artefakt kada se predstavlja jedna nacionalna skupina i njezina povijest, a u našoj je zemlji područje očuvanja nematerijalnog nasljeđa nedovoljno zastupljeno, upozorava u izjavi za program na hrvatskom jeziku Radio Subotice ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Tomislav Žigmanov.

Koraci u očuvanju nematerijalne baštine učinjeni su 21. i 22. veljače u Kovačici gdje je održana Konferencija pod nazivom „Usmena tradicija nacionalnih manjina kao dio nematerijalnog naslijeđa Srbije", u povodu obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika, 21. veljače. Cilj Konferencije, koju su organizirali Ministarstvo kulture i Fond „Međunarodni etno centar Babka", jest da se predstavnici i nositelji kulturnih programa nacionalnih manjina u Srbiji upoznaju s Konvencijom o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a, kako bi lakše prepoznali dio vlastitog nematerijalnog kulturnog nasljeđa i pripremili prijedloge za upis na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srbije, kaže jedan od sudionika Konferencije, prof. Tomislav Žigmanov.

„Za razliku od materijalnog kulturnog nasljeđa, čije evidentiranje ima dulju tradiciju i relativno je lakše napraviti popis zbog fizičkog postojanja artefakata, nematerijalno kulturno nasljeđe očituje se živim praksama, koje se vežu uz određene običaje, zanate ili odnose prema razumijevanju prema prirodi i kozmosu, uz određene prakse u svakodnevnom životu čovjeka i koje za posljedicu nemaju uvijek materijalne tragove."

nematerijalno kulturno nasljedje-2Pravo na kulturno nasljeđe je segment općih ljudskih prava, a dobar sustav očuvanja baštine najprije treba omogućiti izražavanje identiteta, ali i poboljšanje kvalitete života u okružju bogatom kulturnim i prirodnim nasljeđem koje funkcionira u okviru održivog razvoja, ističu organizatori.

Hrvatska zajednica nema za sada neophodne stručnjake koji bi se bavili ovom temom, kaže Tomislav Žigmanov.

„S druge strane, postoji određena vrsta praksi koje, čini nam se, trebaju biti uključene u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Prije svega, kada je riječ o običajima vezanim uz poljodjelstvo i religiju, smatramo da bi trebala biti uvrštena Dužijanca, ili od drugih običaja, primjerice Kraljice iz subotičkog kraja, ili Mačkare iz Golubinaca. Ipak, čini mi se da je 'Momačko kolo' najreprezentativnije kao folklorni izražaj i da bi moglo biti kandidat za upis u spomenuti registar."

Na adresu ministarstva kulture do sada je stiglo oko 30 elemenata nematerijalnog kulturnog nasljeđa koje bi posebno povjerenstvo trebalo razmotriti za upis u registar.

nematerijalno kulturno nasljedje-4Cilj je i potreba formirati nacionalni inventar, reprezentativnu listu i listu za urgentnu zaštitu nematerijalnog nasljeđa, ali i stvoriti integrativni sustav zaštite očuvanja ovog naslijeđa i novi način i sadržaj baštinjenja, kako posredstvom profesionalaca tako i posredstvom nositelja znanja nematerijalnog naslijeđa, istaknuto je na Konferenciji.

Dosadašnja aktivnost ukazuje da je Srbija, koja je potpisnica UNESCO-ve konvencije za očuvanje nematerijalnog nasljeđa, stvorila uvjete za izradu Nacionalne strategije u području zaštite i očuvanja nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Sudionici Konferencije ocijenili su i da je iznimno važno otvaranje Centra za nematerijalno kulturno nasljeđe koji bi u najskorije vrijeme trebao početi s radom. Cilj centra, koji bi se nalazio pri Etnografskom muzeju u Beogradu, je prikupljanje, obrađivanje i dokumentiranje podataka o svim elementima nematerijalnog nasljeđa za upis u Nacionalni registar.

Umiranje jednog jezika vodi trajnom gubitku usmene tradicije te je održavanje uloge usmene tradicije u društvu način njezina očuvanja, zaključuju sudionici Konferencije.

Ispred hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji, uz Tomislava Žigmanova, na konferenciji je sudjelovao etnomuzikolog Edi Tajm iz Srijemske Mitrovice.

Tekst: Siniša Jurić