Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Lopta ili sfera, kao arhetipski motiv s kojim je u dodir došla još u ranoj mladosti, utjecao je na cjelokupnu umjetničku karijeru kiparice Ane Bešlić, koja je za života ostvarila djela trajne vrijednosti, a dio vlastita opusa darovala je Subotici.

Ana Bešlić jedna je od hrvatskih velikana u Vojvodini čiji su povijesni doprinosi veći od prostora na kojem su obitavali. Stoga je zauzela mjesto u programu obilježavanja stoljetnih obljetnica rođenja velikana podrijetlom iz korpusa ovdašnje hrvatske zajednice, koji tijekom ove godine realizira Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U suradnji s Gradskim muzejom u petak, 16. ožujka, na dan rođenja poznate kiparice, priređen je svečani program pod nazivom „Život formi Ane Bešlić", te otvorenje izložbe njezinih radova u subotičkom Gradskom muzeju.

obljetnica ana beslic-2Kraj XIX. i početak XX. stoljeća iznjedrili su velikane koji su nas zadužili postignućima koja su prešla granice ovih krajeva, te se svrstala među svjetska, rekla je otvarajući izložbu menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH Katarina Čeliković.

„Sjetit će se Ane Bešlić i u Bajmoku gdje je rođena, ali joj Subotica duguje doista mnogo. Njezine skulpture i javni spomenici nalaze se i u njezinu rodnom mjestu, ali i u Subotici i na Paliću."

Prvo djelo Ane Bešlić nastalo je 1930. godine, od grumena gline koji je dobila od oca, a bio je to upravo njegov portret.

Kao jedna je od najznačajnijih predstavnica suvremenog jugoslavenskog kiparstva, Bešlićeva je pripadala naraštaju kipara koji se od pedesetih godina izdvajaju po pravoj umjetničkoj znatiželji i modernom senzibilitetu, izvan tradicionalnih tokova i traže vlastiti plastični izraz koji obilježava početke stilskog pomicanja u jugoslavenskom kiparstvu druge polovice XX. stoljeća. Otklon od realizma Ana Bešlić pokazuje već krajem studija, rekla je povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov.

obljetnica ana beslic-3„Ana Bešlić je rekla da je tijekom studija učila zanatstvo, ali joj je umjetnost uzmicala. U bivšoj Jugoslaviji je 1949. godine socrealizam proglašen kao službeni stil i izrečena obveza da se mora stvarati u tom duhu. Međutim, djela poput 'Glave djevojke' ili autoportret, posjeduju mnogo više mekoće i lirskog tona nego što su nalagali principi socijalističkog realizma."

Pedesetih godina Ana Bešlić počine stvarati u asocijativnom stilu, gdje realistični likovi poprimaju apstraktni oblik.

Nakon studija, upisala je i poslijediplomski studij i prešla u majstorsku radionicu poznatog kipara Tome Rosandića.

Bešlićeva je prilikom odabira teme stvarala više njezinih varijacija rađenih s više materijala - u bronci, poliesteru i kamenu. Stoga je veoma uzbudljivo promatrati njezine kipove, kaže Olga Kovačev Ninkov.

obljetnica ana beslic-4Ana Bešlić je tijekom višedesetljetnog rada prošla faze svedene figuracije, periode uopćavanja simboličkog repertoara biomorfne forme, a na kasnim radovima je istraživala nove materijale.

Izvela je veliki broj spomenika i kipova u slobodnom prostoru, a održala je i veliki broj samostalnih izložbi i sudjelovala na najznačajnijim izložbama jugoslavenske umjetnosti u zemlji i inozemstvu.

Tijekom trajanja izložbe, koja će biti postavljena do 16. travnja, moći će se pogledati i dokumentarni film Rajka Ljubića, o ovoj subotičkoj kiparici.

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros