Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U prostorijama Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu svečano je 11. lipnja 2012. godine otvorena izložba slika „Poetika krhke ljepote slame", u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut.

Pozdravnu riječ je održala Katarina Fuček, ravnateljica HMI-a, koja je naglasila kako je izložba slika od slame samo jedan segment tradicijske kulture vojvođanskih Hrvata, a tradicijska kultura predstavlja most između Hrvata u Vojvodini i Hrvata u matičnoj državi, te ustvrdila da Hrvatska matica iseljenika već preko 60 godina učvršćuje te mostove na različite načine.

izlozbaslamazg2012-2-m„Tradicijska kultura se može promatrati iz više aspekata, puno dublje od nekih koji ju omalovažavaju kao dio folklora, nečeg manje vrijednog. Tradicijska kultura je zapravo temelj našeg identiteta, to je naša bit, to smo zapravo mi. To je ono gdje smo se rodili, rasli, izgovorili prve riječi, gdje smo spoznali svoju naciju i njezine vrjednote te govorili našim, hrvatskim jezikom i ostali Hrvati. Znam da su se preko vaših leđa prelamale različite povijesne okolnosti, no isto tako znam da ste ostali snažni u očuvanju vlastitog identiteta. Ova izložba koju večeras otvaramo potvrda je vaše tradicijske kulture, jer žito u Vojvodini nije samo hrana, ono je simbol opstanka, metafora onoga što je Vojvodina u svojoj suštini. Slamu i slike od nje, kao metaforu i poetiku duše, treba čuvati, treba pokazivati i, naravno, njima se ponositi", rekla je ravnateljica Fuček, dok je Ljerka Alajbeg, generalna konzulica Generalnog konzulata RH u Subotici, ustvrdila da je ponosna što je Republika Hrvatska prepoznala vrijedan rad i upornost u očuvanju hrvatske kulturne baštine vojvođanskih Hrvata, pogotovu zbog činjenice što na tim, rubnim prostorima to nije uvijek lako.

„Hrvatima u Vojvodini nije lako sačuvati svoj identitet jer su trajno izloženi asimilaciji, a nedavni rat rezultirao je masovnim egzodusom Hrvata iz svoje postojbine. Brojni su problemi s kojima se ta zajednica susreće, ali to je polje koje svi moramo orati, probleme rješavati, a i mi smo tamo iz toga razloga, za dobrobit vojvođanskih Hrvata", rekla je konzulica Alajbeg.

izlozbaslamazg2012-3-mTomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je dio kulturnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata ponovno vidljiv u kulturnom prostoru Hrvatske, te naglasio kako je slamarska umjetnost specifična u svijetu, te da je na svojevrstan način postala zaštitni znak te sredine.

Žigmanov je iskoristio prigodu i javno zahvalio predsjedniku Josipoviću na dodijeljenim poveljama vojvođanskim Hrvatima te ustvrdio kako ta povelje zapravo imaju dimenziju zaštite, povećanja sigurnosti, osjećanja veće slobode i spremnosti većeg broja ljudi da čuvaju svoj nacionalni identitet.

Posljednji je govornik bio Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a „Matija Gubec".

„Sve žene, djevojke, mladići i muževi, sve 'majke' i 'dide', svi naši članovi i članice, njihove priče i životi, utkani su u ove predivne slike uspomena i vječnosti", istaknuo je Suknović, govoreći o „osobnosti umjetničkog stvaranja koje je prepoznatljivo u svoj veličini samozataje i sjaju zlatnog pletiva". Jer Tavankut, dodao je, „nije mjesto sa zemljopisne mape, to je dom koji svakog posjetitelja ugosti srdačnošću domaćinskog dočeka i toplinom majčinske nježnosti. I mi smo večeras ovdje, jer znamo da smo među svojima i da nam je tu dom. Na koncu, dok iznova budete promatrali ove slike, siguran sam da ćete u njima čuti ove prijateljske riječi i osjetiti našu želju darivanja najvrjednijeg blaga stoljećima čuvanog na 'pisku' tavankutskog prostranstva. Tamo je naš dom, tamo su vaši prijatelji", poručio je Suknović otvorivši izložbu koja se mogla pogledati do 25. lipnja.

izlozbaslamazg2012-4-m

Program otvaranja izložbe slika „Poetika krhke ljepote slame" vodila je Marija Hećimović, a u glazbenom dijelu programa nastupila je Dragana Ištvančić, mezzosopran.

Tekst: Zlatko Žužić
Fotografije: Hrvoje Salopek