Ispis
Hitovi: 3744

kurnatska idra 4Dio ozračja Jadranskog mora doplovio je do Subotičana na „Kurnatskim idrima", izložbi slika koje su se 2. srpnja 2012. godine nalazile u predvorju Gradske kuće, ali su već sutradan „otplovile" u drugi grad. Autor fotografija je splitski umjetnički i primijenjeni fotograf Boris Kragić, sjajan artist pomna oka, senzibilni tumač istančanog nerva, kako kažu kritičari njegova rada.

Izložbu su organizirali Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska matica iseljenika - podružnica Split.

Kornatska su idra, ili jidra, danas njegovana tradicija ili obnova običaja, ona su sjećanja na zaborav. Više su lijepa nego potrebita, kaže Boris Kragić.

Slike izložene u Gradskoj kući nastajale su osam godina, a tek je tridesetak njih bilo odabrano za Subotičane, veli autor.

„Na slikama je prikazano kako su nekada stanovnici Kornata putovali. U Murteru, na kopnu, se živjelo, a na otocima se radilo. Ono što je zanimljivo jest da su 90 posto vozača brodova, koji su veslali i jedrili, bile žene, kao što se vidi na fotografijama. To se zbog napretka tehnologije danas malo izmijenilo. Danas imamo trend da se vrati gradnja brodova od drveta i s jedrima kao pogonom, jer je tako najugodnije ploviti. Jedro je za te ljude život značilo. Ona su u davna vremena bila svojevrsna nafta."

U malim drvenim brodovima Murterani su prevozili masline, grožđe, ovce i sve što im je oko njih trebalo. Uzgajali su ih na Kornatima, prebacujući se s otočića na otočić, onamo i nazad, da bi se s vremenom ipak umorili i počeli odustajati, jedan za drugim, i da bi danas na tim otocima ostala rasti samo - lipota, dodaje Kragić.

Generalni konzulat ovom je izložbom ustvari želio otvoriti kulturnu ljetnu sezonu u Subotici i Vojvodini, kaže konzulica savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj.

„Željeli smo u Suboticu donijeti dio Jadranskog mora. Ova jidra za Borisa Kragića su zapravo sinonim ljepote i slobode. Njemu su ta jidra poput galebova. On u njima prepoznaje vlastito djetinjstvo, i to vidi kao specifičnost toga prostora, Dalmacije u kojoj je odrastao."

Zahvaljujući dobromu „vitru u leđa", „Kurnatskim idrima" doplovili su iz Splita do Panonskog mora, veli voditeljica splitske podružnice HMI Branka Bezić Filipović.

„Boris Kragić u svojim radovima ovjekovječuje običaje, tradiciju, radi dokumentarnu fotografiju, ali i reportažnu, reklamnu i turističku. Sudionik je brojnih skupnih i samostalnih izložbi po cijeloj Dalmaciji, a izlagao je i u Zagrebu, Ljubljani i Londonu. Sada se predstavlja i Hrvatima izvan domovine, koji će njegovim idrima otploviti na Jadran. Istančano oko fotografa Kragića, osim ljepote nudi i dublju poruku, zaborav Kornata od svojih otočana."

Izložba »Kurnatska idra« realizirana je u suradnji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

„Ova suradnja traje više od dvije godine. Nedavno smo mi bili u Splitu s izložbom slika od slame, te se nadamo da ćemo i nadalje nastaviti uspješno surađivati. Dva mora - Panonsko i Jadransko, povezana su sada kulturnim i umjetničkim mostom, kojim se doista dobro prenosi ono što jedni drugima darujemo", rekla je Katarina Čeliković iz ZKVH-a.

Nakon Subotice, izložba je otišla u Bitolu, u izložbeni prostoru Magaza, tamošnjeg Zavoda i muzeja gdje je prikazana u suradnji s Počasnim konzulatom RH i Makedonsko-hrvatskim društvom „Marko Marulić".

Na kraju turneje, „Kurnatska idra" će razgledali Hrvati u Kotoru.

boriskragicBoris Kragić rođen je 8. kolovoza, 1949. u Splitu. Godine 1968. završava Grafičku školu - Odsjek grafičke reprofotografije. Do 1984. godine radi kao reprofotograf-skenerist u „Slobodnoj Dalmaciji", kada je odlučio osnovati grafički studio Cicero sa sjedištem u Splitu. Početkom rata (1991. god.) studio premješta na Hvar te ga naziva Magenta.

Posljednje desetljeće, profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić svoju umjetničku inspiraciju pronalazi u jedinstvenoj ljepoti i neponovljivosti jedrih grozdova, čvorastog trsja i lozinih listova. Jedan je od rijetkih senzibilnih zanesenjaka koji s posebnim poštovanjem i detaljnom pripremom prilazi ovjekovječivanju vinovog lozja.

Kalendari s njegovim fotografijama dalmatinskih vinorodnih krajeva ukrašavaju mnoge domove i radne prostore. Usporedo s fotografiranjem motiva grožđa i čokota Kragić se bavi dizajniranjem etiketa i pakiranja vina, te njegovom promocijom. Na „Sabatini" održanoj u Supetru 2000. godine prima „Srebrno pero" za vrlo uspjele reportaže na temu vina.

Boris Kragić je u svojem dugogodišnjem radu bio sudionik niza skupnih i samostalnih izložbi u Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Palmižani, Korčuli, Orebiću, Splitu, Dubrovniku, Makarskoj, Zagrebu, Ljubljani, Londonu...

Tekst: Siniša Jurić
Fotografije: Nada Sudarević

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Wednesday 11th of December 2019 08:23:53 AM