Pozovite » (+381) (0)24 535-533

skup u golubicu 2012_1-mU organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruženja za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca, od 30. srpnja do 2. kolovoza 2012. održan je peti po redu međunarodni znanstveni skup: Srpskohrvatski odnosi: rješavanje aktualnih pitanja u Golubiću (Obrovačkom), na kojem su sudjelovali vodeći politički predstavnici hrvatske manjine u Srbiji, predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj, kao i znanstvenici i stručnjaci, povjesničari, sociolozi, pravnici i politolozi iz obiju zemalja. Organizaciju skupa financijski je pomoglo i Hrvatsko nacionalno vijeće iz Srbije.


 

Odnosi Republike Hrvatske i Republike Srbije iznimno su važni za stabilnost jugoistočnog dijela Europe. Ratom obilježeni raspad zajedničke države početkom devedesetih godina prošloga stoljeća ostavio je narušene etničke odnose između Hrvata i Srba te niz otvorenih pitanja koja opterećuju suradnju između dviju država. Napose kada je u pitanju rješavanje i danas aktualnih problema poput: suočavanja s prošlošću, suđenja za ratne zločine, utvrđivanja sudbina nestalih osoba, međusobnih optužbi za genocid pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, povratka izbjeglih, neriješenih graničnih pitanja, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, povratka kulturnih dobara itd. Iako su organizatori skupa u njegovu naslovu apostrofirali rješavanje aktualnih pitanja u bilateralnim odnosima dviju država, sudionici su bili oprezni u donošenju zaključaka ističući da ne očekuju brza rješenja. Međutim, bili su suglasni u ocjeni da je važno održavati politički dijalog i stvarati pozitivno ozračje za izgradnju povjerenja i suradnje.

Status quo u bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije
Na pitanje novinara HRT-a što misli o aktualnim odnosima između Hrvatske i Srbije i njihovim perspektivama, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić izjavio je: „Ne očekujem pomake, ali ne očekujem da će biti lošije. Mislim da će se novi odnosi razvijati na zadržavanju statusa quo do nekih novih izbora". Slično mišljenje dijeli i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac koji smatra da je institucionalna suradnja ostvarena tijekom prošlih godina sada u potpunosti stala.

Sveučilišni profesor i zastupnik u Skupštini Srbije Janko Veselinović izrazio je nezadovoljstvo dinamikom obnove kuća srpskih povratnika, kao i zbog zastoja do kojeg je došlo u razgovorima između dviju država o brojnim otvorenim pitanjima.

Zbog promjena nastalih u sastavu vlada Republike Srbije i Republike Hrvatske, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić zaključio je da se politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji nalaze u sličnoj poziciji. Naime, DSHV i SDSS danas su u oporbenim redovima u parlamentima, zbog čega će, kako je ocijenio, samom tom činjenicom teže zastupati manjinska prava vlastitih nacionalnih zajednica. Po njegovu mišljenju, osim informiranja, školovanja na materinskom jeziku i veće kulturne autonomije, zastupljenost građana hrvatske nacionalnosti u javnim institucijama Srbije daleko je od njihove zastupljenosti u ukupnom stanovništvu. Kuntić je također izrazio i zabrinutost oko očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta hrvatske zajednice u Srbiji, koja je kod mladih u suvremenim društvenim procesima izložena velikim kušnjama. Danas su te promjene vidljive kroz mijenjanje ili gubljenje karakteristika etničkog identiteta poput tradicionalnog govora i običaja, zaključio je Kuntić navodeći primjer svadbenih običaja u Subotici i okolici koji su pod jakim utjecajima većinskog naroda.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Slaven Bačić je u neriješen, ali vrlo važan problem uvrstio i pitanje tiskanja školskih udžbenika za učenike hrvatskih odjela u vojvođanskim školama. Deset godina od pokretanja nastave na hrvatskom jeziku Srbija nije tiskala niti jedan udžbenik na hrvatskom, a istodobno je postavljala administrativna ograničenja za uvoz udžbenika iz Hrvatske.

I dalje je jedan od najvećih problema Hrvata u Srbiji zajamčeno zastupničko mjesto, moglo se čuti od više sudionika.

skup u golubicu 2012_2-mZnanstvena izlaganja

Drugi dio skupa bio je predviđen za znanstvena izlaganja. Za razliku od prijašnjih skupova ovogodišnji je imao po prvi puta ravnomjerniju zastupljenost u tematiziranju problema srpske nacionalne zajednice u Srbiji i hrvatske u Srbiji. U pitanjima bilateralnih odnosa dviju država, tako i u dosadašnjim skupovima o srpsko-hrvatskim odnosima, potrebe i interesi Hrvata u Republici Srbiji nisu bili uvijek prepoznati u zadovoljavajućoj mjeri. Jedan od mogućih razloga zašto je tomu tako je vjerojatno što srpsko pitanje u Republici Hrvatskoj ima daleko veću težinu negoli hrvatsko u Srbiji te je stoga medijski, znanstveno i politički bolje popraćeno. Daljnji razlozi se mogu tražiti u broju, političkoj organiziranosti, kompetenciji elita, ali se ne mogu zanemariti i dosadašnji propusti organizatora da upute pozive autorima koji su do sada već očitovali svoj znanstveni interes prema Hrvatima u Srbiji. To je za posljedicu imalo da su teme o njima bile podzastupljene, uz površan pristup i u nekim slučajevima i činjenične netočnosti.

„Od nepriznavanja do ostvarivanja manjinskih prava: Hrvati u Srbiji nakon 2000. godine" bio je naslov izlaganja Maria Bare, znanstvenog novaka s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba. Bara je u uvodnom dijelu izložio osnovne podatke o društvenom položaju Hrvata u Srbiji, poteškoće u ostvarenju zakonom im zajamčenih manjinskih prava, kao i opću sliku o Hrvatima u Srbiji, koja često još uvijek ima negativne značajke. Zaključio je da su nakon demokratskih promjena u Srbiji od 2000. godine do danas učinjeni znatni pomaci u priznavanju i ostvarivanju manjinskih prava, iako aktualni položaj hrvatske zajednice u mnogim segmentima društvenoga, političkog i kulturnog života još nije na zadovoljavajućoj razini. Smatra zabrinjavajućim što su problemi prisutni, osim na području zakonodavnih okvira, i u primjeni zajamčenih im prava.

Stevan Mačković, ravnatelj Historijskog arhiva iz Subotice, u izlaganju „Bački Bunjevci između Beograda i Zagreba" ukazao je na povijesne okolnosti koje su utjecale na procese i dinamiku nacionalne integracije bačkih Bunjevaca u suvremenu hrvatsku naciju, odnosno na njezinu nedovršenost u jednog dijela Bunjevaca. Na političkoj razini u Kraljevini Jugoslaviji bački Bunjevci mogli su slijediti ideologiju naglašenog nacionalnog jedinstva ili joj se pak suprotstavljati traženjem federalnog uređenja države i isticanjem svoga hrvatstva. Modeli koji su postojali za razdoblja Kraljevine Jugoslavije u osnivanju paralelnih bunjevačkih društava i institucija financiranih od strane državnih i lokalnih vlasti, identitetski suprotstavljenih hrvatskim, slični su s onim današnjima.

Odnose između dviju država još uvijek opterećuje tzv. bunjevačko pitanje o kojem je detaljno govorio Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini iz Subotice. U uvodnom dijelu izlaganja pod naslovom „Politike Republike Srbije prema Hrvatima kroz prizmu izgradnje tzv. bunjevačke nacije" Žigmanov je ukazao na korijene i nastojanja, koja su se mijenjala po naravi i opsegu u srbijanskim znanstvenim, kulturnim i političkim krugovima, u nijekanja pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu te njihova izdvajanja iz korpusa hrvatskoga naroda stvaranjem zasebnog bunjevačkog narodnosnog subjektiviteta. Zbog nepostojanja znanstvenih resursa i stvaralačkih potencijala među dijelom bačkih Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima u tim aktivnostima danas značajnu ulogu imaju desne političke snage i konzervativne znanstvene i kulturne elite, ponajprije pojedinci oko Srpske akademije znanosti i umjetnosti, Matice srpske i Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Slaven Bačić, predsjednik HNV-a, sudjelovao je i u drugom, znanstvenom dijelu skupa s izlaganjem s pravnog stajališta o zajamčenom parlamentarnom zastupstvu Hrvata u Republici Srbiji.

Na programu skupa bilo je najavljeno izlaganje Ivana Balte, profesora na Filozofskom fakultetu u Osijeku, „Otvorena hrvatsko-srpska pitanja historiografije na primjeru događanja u Srijemu 1848. i 1849. godine" i Darka Gavrilovića i Nemanje Dukića sa Sveučilišta u Novom Sadu „Problemi tranzicije u Srbiji i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini". Navedena izlaganja nisu održana, ali je najavljeno njihovo objavljivanje u zborniku radova.

Suradnja predstavnika Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji
Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji dogovorili su na radnom sastanku unapređenje međusobne suradnje te su uputili pismo čelnicima dviju država da su nezadovoljni zbog trenutačne stagnacije u odnosima između Srbije i Hrvatske te su pozvali na nastavak dijaloga i rješavanja otvorenih problema. Jedno od neriješenih pitanja, na kome inzistiraju Hrvati u Srbiji, jest i parlamentarno zastupanje Hrvata u Republici Srbiji u svjetlu Sporazuma o zaštiti manjina.

Tekst: Domagoj Barin