Pozovite » (+381) (0)24 535-533

tomo veresTomo Vereš (Subotica, 24. veljače 1930. - Zagreb, 9. prosinca 2002.), dominikanski redovnik, jedan je od najznačajnijih intelektualaca što ga je Subotica imala u XX. stoljeću. Bio je i ostao znan kao vrsni filozofski i teološki pisac, zatim odličan prevoditelj, osobito s latinskog, filozofskih i teoloških spisa, među kojima se ističu oni Tome Akvinskog, gorljivi zagovornik dijaloga, napose između kršćana i marksista, marni istražitelj i istinoljubivi vrednovatelj zavičajne mu, bačke kulturne i crkvene povijesti te vrli propovjednik. Pa ipak, stjecajem različitih okolnosti, njegovo djelo uvelike je ostalo nepoznato u gradu u kojem je rođen i proveo djetinjstvo, u Subotici kojoj se stalno vraćao i s kojom je bio duboko povezan sve do kraja svojega života. Isto vrijedi i za šire ovdašnje prostore - Vojvodinu i Srbiju.

Predstavnici triju institucija iz Subotice - Subotičke biskupije, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Otvorenoga sveučilišta - odlučili su učiniti napore da se na tome planu nešto učini. U tom smislu, budući da je početkom prosinca deset godina od smrti Tome Vereša, smatraju ovu obljetnicu dobrim povodom da se u njegovu rodnom gradu organizira međunarodni znanstveno-filozofski skup. On će imati naslov „Misaona popudbina Tome Vereša", a bit će priređen radi nadomještanja maloprije spomenutih nedostataka.

Cilj je ovoga međunarodnoga znanstveno-filozofskog skupa da, s jedne strane, aktualizira noseće sastavnice njegova bitno raznovrsnoga djela, a s druge strane bit će to prilika da se u jednom kritičkom čitanju nanovo donesu prosudbe o relevantnosti i trajnim prinosima njegova mišljenja. Skup je zamišljen da bude interdisciplinarni - okupit će filozofe, teologe, sociologe, politologe i povjesničare zavičajne povijesti Bačke iz Zagreba, Beograda, Novoga Sada, Subotice... Radni jezici na skupu bit će hrvatski i srpski, a radovi će se izlagati u okviru sljedećih tematskih sesija - filozofija, teologija, sociologija-politologija te zavičajna problematika. Nakon skupa, planira se objaviti i zbornik radova s istoga.

Uz znanstveno-filozofski skup, organizatori planiraju održati i predstavljanje drugog, proširenog izdanja knjige Tome Akvinskog „Izabrano djelo", za koju je sačinio izbor i preveo Akvinčeve tekstove Tome Vereš, posjet grobu Tome Vereša i sveta misa. Svi događaju će se odvijati u tri dana - petak, subota i nedjelja, 14., 15. i 16. prosinca 2012. godine. O satnici će javnost biti naknadno obaviještena.

veres-dominikansko uciliste-naslovnica-mO djelu Tome Vereša

Znanstveni i filozofijski interes Tome Vereša bio je mnogostruk - iz njegova djela zrcali se nesvakidašnja širina spoznajnoga interesa. Vjerojatno je najpoznatiji na prostoru bivše Jugoslavije kao jedan od najboljih znalaca filozofije sv. Tome Akvinskog (Iskonski mislilac, Zagreb 1978.) i njegova učitelja sv. Alberta Velikog. S tim u vezi je i Verešov vrsni i sustavni rad na priređivanju i prevođenju njihovih djela u nas, što je rezultiralo odličnim knjigama (Toma Akvinski, Izabrano djelo, (uvodna studija, priredio i preveo), Zagreb 1981.; Toma Akvinski Država, (uvodna studija, priredio i preveo), Zagreb 1990.; Albertus Magnus, Philosophia realis, (uvodna studija, priredio i preveo), Zagreb 1994.).

veres-marx-naslovnica-mNije manje poznat ni njegov znalački „upliv" u Marxovu filozofiju, koju je motrio i teorijski iskušavao sa stajališta kršćanskog učenja i mogućeg dijaloga među njima (Filozofsko-teološki dijalog s Marxom, Zagreb 1973. i Pružene ruke - prilozi za dijalog između marksista i kršćana, Zagreb 1989.). Povezan s Marxovim učenjem je i Verešov općeniti interes za katoličku društvenu znanost, njezinu povijest te socijalni nauk Katoličke crkve, što je rezultiralo Verešovim pionirskim radovima o ovoj temi (Neoklerikalizam i pučki katolicizam, (koautor) Zagreb 1978.;). Povijest dominikanaca u Hrvatskoj (Dominikansko opće učilište u Zadru (1396-1807) - prvo hrvatsko sveučilište, Zagreb 1996.) i kršćanska publicistika također su bili u fokusu njegova interesa (Sveti Vlaho i Dubrovnik, Zagreb 1998.; te Razmišljanja jednog kršćanina, Zagreb 2000.).

veres-bunjevacko pitanje-naslovnica-mI posljednje, peto veliko područje njegova znanstvena interesa očituje se u promišljanju „zavičajnih tema" (Bunjevačko pitanje danas, Subotica 1997.). Za života je, radeći pedesetak godina u okviru tih tematski raznolikih sklopova, Vereš objavio dvadeset knjiga (što napisanih, što prevedenih), te gotovo petsto rasprava, članaka i polemika u relevantnim tuzemnim i inozemnim časopisima i zbornicima - a 70. rođendan se pokazao izvrsnim povodom za jedno kritičko, sintetičko i sumarno iščitavanje kako samog Verešovog opusa tako i ukupne problematike o kojoj je Vereš, očito je na temelju više prosudba, vrsno pisao. Jedan dio tih radova objavljen je u knjizi Ljubav prema istini - Zbornik u čast Tome Vereša O. P. (Zagreb 2000.), koju je znalački priredio dominikanac Anto Gavrić.

Za osobite zasluge glede unapređenja znanosti, napose teoloških i filozofskih, 2000. godine mu je dodijeljeno najveće priznanje u Dominikanskome redu - proglašen je „učiteljem svete teologije" (magister in sacra theologia).