Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Zbornik Hrvati u Vojvodini naslovnicaSredinom travnja 2013. godine u tisak je predan zbornik radova Hrvati u Vojvodini: identitet(i), procesi i društvene aktivnosti, koji skupa objavljuju Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Nastao je kao rezultat međunarodne suradnje u području znanosti ovih dviju institucija. Urednici zbornika su Mario Bara i dr. sc. Aleksandar Vukić, obojica podrijetlom iz Vojvodine i uposlenici Instituta, a recenzenti su etnologinja dr. sc. Jadranka Grbić, politolog dr. sc. Siniša Tatalović i sociolog dr. sc. Stipan Tadić.

 

Svijest da je u suvremenoj znanosti nezaobilazno istraživanje višedimenzionalnosti identiteta, od lokalnih i regionalnih do nacionalnih i transnacionalnih, potaknula je realizaciju ovoga interdisciplinarnoga tematskoga zbornika. Zbornik je obima 264 stranice, a sadržaj je podijeljen u šest cjelina (I. „Politički odnosi i manjinska situacija“, II. „Identitet(i) na etničkoj periferiji“, III. „Povijesne teme“, IV. „Jezik i etnološke teme“, V. „Kultura sjećanja“ i VI. „Prilog“) u kojima je objavljeno 10 znanstvenih radova te prilog, razgovor s dr. sc. Jasnom Čapo o hrvatskom identitetu. Zastupljeno je dvanaest autora od kojih je pet iz Vojvodine (Jasminka Dulić, Slaven Bačić, Tomislav Žigmanov, Stevan Mačković i Dominik Deman).

Zbornik otvara „Predgovor“ urednika (str. 7-11), a prva objavljena radnja je „Političko-ideološke orijentacije kao komponente političke kulture bačkih Hrvata – komparacija nacionalnih skupina u Subotici“ (str. 15-35), koju skupa potpisuju dr. sc. Jasminka Dulić i dr. sc. Zlatko Šram, ravnatelj Instituta za migracije i narodnosti. Slijedi zatim radnja dr. sc. Slavena Bačića „Desetljeće manjinske samouprave Hrvata u Republici Srbiji – pravni okvir i postignuća“ (str. 37-50) te Tomislava Žigmanova „Hrvati u Vojvodini i strategija i zakon o Hrvatima izvan Hrvatske“ (str. 51-68). Dr. sc. Aleksandar Vukić i Mario Bara autori su radnje „Procesi konstruiranja identiteta na etničkoj periferiji – slučaj bačkih Bunjevaca“ (str. 71-95), a dr. sc. Robert Skenderović piše na temu „O dačkom podrijetlu Bunjevaca: dva neuspjela pokušaja oživljavanja napuštene paradigme“ (str. 99-111). Stevan Mačković autor je radnje „Bunjevci u subotičkim tijelima vlasti (1918.-1929.)“ (str. 113-135), dok mr. sc. Dominik Deman tematizira dio povijesti Srijema u radnji „Ban Jelačić i Srijem“ (str. 137-160). Jezikoslovka dr. sc. Sanja Vulić autorica je radnje „O pučkim blagdanskim imenima bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Bačkoj (u okviru hrvatskoga pučkog blagdanara)“ (str. 163-193), a mlada etnologinja Biserka Jaramazović Ćurković piše na temu „Materice i Oce kod Hrvata-Bunjevaca. Etnološko istraživanje na području Subotice i Sombora s okolicom“ (str. 195-230). Povjesničarka podrijetlom iz Petrovaradina Ivana Andrić Penava autorica je radnje „Kultura sjećanja: projekt Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema“ (str. 233-244). Na koncu, u rubrici „Prilog“ objavljen je razgovor s etnologinjom dr. sc. Jasnom Čapo naslovljen „Identitet je predodžba i projekcija budućnosti, a ne prošlosti“ (str. 247-261).

Kao što se vidi iz samih naslova, objavljeni radovi polaze od socioloških, socijalno-psiholoških, politoloških, pravnih, povijesnih, etnoloških, kulturno antropoloških, lingvističkih, kao i interdisciplinarnih znanstvenih pristupa u istraživanju nekog od društvenih fenomena Hrvata u Vojvodini bilo u prošlosti ili sadašnjosti. U tom smislu njegov sadržaj pruža sustavni uvid u konstrukciju identifikacijskih procesa te pojedinih aspekata života i položaja Hrvata u Vojvodini.