Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Andrasic Tavankut2013-1Već drugu godinu zaredom, Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata je omogućio sedmodnevni boravak književnika u Tavankutu s ciljem dovršavanja svog književnog djela. Premda se ove godine prijavio samo jedan kandidat, kriteriji prema kojima se ravna stručno povjerenstvo u čijem sastavu su Katarina Čeliković, Željka Zelić i Tomislav Žigmanov, bili su zadovoljeni, rekao je Ivan Andrašić, književnik iz Sonte koji je od 23. do 28. rujna 2013. godine boravio u Tavankutu, u prostorijama HKPD „Matija Gubec“.

 

„Već sam imao visoko zgotovljen rukopis sabranih drama. Riječ je o šest drama za odrasle i jednoj za djecu, imam relevantnu recenziju i imam jednu izdanu knjigu na hrvatskom, tako da sam udovoljavao uvjetima natječaja. Svakom od nas koji nešto stvaramo je u interesu da to što radimo što prije ugleda svjetlo dana“, kaže Ivan Andrašić.

Andrasic Tavankut2013-3Uvjete za rad, te smještaj i ishranu književniku je osiguralo HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta, a Andrašić kaže da su domaćini bili vrlo ljubazni i da je u Tavankutu imao onaj toliko potreban mir kad se radi taj „završni glanc“ na djelu. On je prezadovoljan boravkom i onim što je tamo uspio uraditi. Kako je rekao, za svojih sedam drama već ima jednu recenziju, a očekuje još dvije - jednu od renomiranog stručnjaka za šokački dijalekt, a drugu osobe iz svijeta kazališta.

„Za sve ovo što pišem u posljednjih desetak godina inspiraciju nalazim u bližoj ili daljnjoj povijesti Šokaca u Podunavlju, poglavito Šokaca Sonte. Svakako, ima tu i ponešto iz mašte pisca, a mogu reći da i nije baš sve izmišljeno, ali nisam se vezao niti za jedan konkretan lik. U svakom od tih likova je sadržano možda pet, šest ljudi koji po svojem ponašanju, po svojem radu, po svemu predstavljaju karakter jednog starog Šokca. Mi to na šokačkom žargonu kažemo 'zadrti Šokac'“.

Međutim, kako tvrdi Andrašić, to „zadrti“ nije nikakva pogrda, već je to onaj starinski Šokac, tradicionalist, koji poštuje sve šokačko generacijama unatrag. Prema nekim pisanim tragovima kod franjevaca, Šokci su na ovim prostorima oko tri i pol stoljeća.

Ivan Andrašić inače piše kazališne komade, satirične pripovijetke, eseje i poeziju, poglavito na autentičnoj šokačkoj ikavici stare akcentuacije, koja je jedno od najstarijih neknjiževnih narječja hrvatskog jezika.

Andrasic Tavankut2013-2Promatrajući prakse koje postoje u kulturnim prostorima drugih zajednica, vidjeli smo da postoje prakse da se književnicima omogući završavanje djela osiguravanjem potrebnih uvjeta u određenom ambijentu, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član povjerenstva Tomislav Žigmanov.

„Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je, imajući to u vidu, odlučio 2012. godine prvi puta jednu takvu praksu zaživjeti unutar hrvatske zajednice. To je potvrda društvene korisnosti onih koji se bave književnošću. Naime, ovo je gesta kojom se potvrđuje da ono što oni rade ima značaja za cijelu zajednicu, da nije samo dio privatnih interesa i potreba. Drugim riječima, daje se jedna društvena potvrda korisnosti njihova rada“, kazao je Žigmanov.

Andrasic Tavankut2013-4Susret s učenicima
U okviru boravka u Tavankutu književnik se susreo i razgovarao s učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u OŠ „Matija Gubec“ u Tavankutu, a koje su predvodili nastavnik hrvatskog jezika Vladan Čutura i ravnateljica škole Stanislava Stantić-Prćić.
„Ovaj je susret s učenicima bio ugodan razgovor. Čak su me djeca pitala ono što sam im i namjeravao reći. U kratkim crtama primjereno djeci, govorio sam im o doseljenju Šokaca na ove prostore, pričao sam im o šokačkom dijalektu, pa smo povukli paralelu između bunjevačke i šokačke ikavice. Oduševilo me koliko djeca znaju o tome. Djeca su pozorno slušala, bilo mi je ugodno družiti se s njima“, kaže Andrašić.
(I. D.)

Prošle godine su bila na natječaju dva književnika - Vojislav Sekelj koji je dovršavao knjigu pjesama i Mirko Kopunović koji je radio na dovršenju knjige kratkih priča. Ova djela će ove godine biti objavljena u nakladi NIU „Hrvatska riječ“.

Natječaj za književne stvaratelje se objavljuje u medijima na hrvatskom jeziku, a kriteriji su relativno jasni; mora postojati književno djelo koje je relativno dovršeno, osoba koja se natječe mora imati već objavljena djela i preporuku jednog književnika koji jamči da djelo koje će se dovršavati ima neku umjetničku vrijednost.

 

Tekst: Nela Skenderović