Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Interliber2013 knjige-1U okviru 36. Međunarodnog sajma knjiga i učila „Interliber“ u Zagrebu, koji je održan od 12. do 17. studenoga 2013. godine, nastupilo je više od 240 nakladnika, a među izlagačima bila je i Hrvatska matica iseljenika, koja je u sklopu njezina tradicionalnog projekta „Hrvatske knjige izvan Hrvatske“ uspješno predstavila nakladništvo hrvatskih manjina iz 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe kao što su Austrija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Italija, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija te Srbija.

Interliber2013 knjige-2Riječ je o, kako je istaknuo na predstavljanju ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, dijelu hrvatskog kulturnog mainstreama koji hrvatskom kulturnom nasljeđu donosi nove vrijednosti. „To su vrijednosti vlastitog posebnog iskustva, iskustva hrvatstva kao manjine, iz čega svi možemo jako puno naučiti“, kazao je Knezović. Iseljeničko hrvatsko književno stvaralaštvo često se, međutim, doživljava kao nešto manje vrijedno, pa je stoga svrha postojanja HMI-ja borba protiv takvih krivih i štetnih koncepcija, poručio je.

Dominantno mjesto na izložbi na štandu HMI s pravom su dobila tri najproduktivnija nakladnika stručnih monografija: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov iz austrijskog Trajštofa, Znanstveni zavod mađarskih Hrvata iz Pečuha te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Izložbu nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina te Hrvata iz BiH održana je zahvaljujući financijskoj potpori Ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba.

Interliber2013 predstavljanje-1U okviru programa kojeg je priredila Hrvatska matica iseljenika, 14. studenoga 2013. predstavljeno je, među ostalim, i nakladništvo i dio književne produkcije Hrvata iz Vojvodine. O književnom opusu ove zajednice govorio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, i sam više puta nagrađivan u Hrvatskoj za esejistiku, književnost i publicistiku, koji je istaknuo da je hrvatska knjiga u Vojvodini u proteklih nekoliko godina posljedica rada četiriju, pet nakladnika od kojih su dva profesionalna i sredstva dobivaju iz proračuna, te nekoliko udruga s visoko zastupljenim brojem naslova. Tu se ubraja izdavačka kuća „Hrvatska riječ“, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatsko akademsko društvo, Hrvatska čitaonica i Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“. Oni objavljuju više od 80 posto naslova, a nakladnička produkcija Hrvata u Vojvodini, samo u protekle tri godine bilježi više od 100 naslova iz beletristike, publicistike i znanosti.

Prema riječima Tomislava Žigmanova, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata posljednje dvije godine pokušava objaviti i prezentirati opuse sabranih djela značajnih stvaralaca, kao što je nedovoljno poznati književnik i skladatelj iz Petrovaradina Stanislav Preprek. „Tek 25 godina nakon njegove smrti uspjeli smo objaviti prvu njegovu knjigu sabranih djela, koja je ujedno i nagrađena kao najbolja knjiga u prethodnoj godini. Kako je u manjinskim uvjetima nemoguće imati nagrade iz raznih područja, odlučili smo imati nagradu za najbolju knjigu kao cjelinu“, navodi Žigmanov.

Interliber2013 predstavljanje-2Kada je riječ o naravi knjiga unutar književnosti, dominantna je poezija. U području publicistike najviše se objavljuju knjige koje su značajne za identitet Hrvata. Postoji i značajna produkcija iz periodike koja broji oko 15 publikacija koje objavljuju hrvatske kulturne udruge. Objavljena je i prva bibliografska knjiga. Riječ je o bibliografiji djela i narodnih pripovijedaka koje je sakupio Balint Vujkov, osoba koja je iznimno zaslužna za očuvanje književnog nasljeđa među Hrvatima u rasijanju, koju je sačinila jedina školovana bibliografkinja i djelatnica Zavoda Katarina Čeliković.

„Knjige nije dovoljno samo objavljivati, važno je raditi na prezentaciji i tematiziranju problema unutar manjinskog kulturnog prostora, jer ne mora svaka knjiga biti i kvalitetna. Unutar manjinskih zajednica postoje bolni procesi koji podrazumijevaju nezdravo natjecateljstvo, konkurenciju i nesolidarnost, pa je potrebno promišljeno raditi valorizaciju“, ističe Žigmanov.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na kraju je uputio apel mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske da knjige koje objavljuju Hrvati izvan Hrvatske na institucionalno primjeren način budu dostupne i u institucijama i knjižnicama u Hrvatskoj. „Hoće li to biti kroz otkup ili pružanje same financijske pomoći u objavljivanju, ali mi Hrvati iz Vojvodine držimo nedopustivim da jedna bogata nakladnička produkcija, koja u Vojvodini podrazumijeva između 25 do 40 knjiga na godišnjoj razini, plus petnaestak periodičnih publikacija, bude nevidljiva i isključena“, zaključuje Tomislav Žigmanov.

Izložbeni štand Hrvata izvan Hrvatske posjetila je i ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić.

Interliber2013 LPH-1U okviru ovoga Matičina programa 15. studenog 2013. godine na glavnoj pozornici na Interliberu predstavljen je „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“. Na predstavljanju su sudjelovali znanstveni novak s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu Mario Bara, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i izvršni urednik „Leksikona“ Tomislav Žigmanov i urednik „Leksikona“ i predsjednik Hrvatskog akademskog društva dr. Slaven Bačić, a moderatorica je bila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo u Hrvatskoj matici iseljenika.

Na području znanosti u hrvatskoj zajednici u Vojvodini realizira se prvi leksikografski projekt izvan Hrvatske – „Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca“, koji izdaje Hrvatsko akademsko društvo. Ideja za ovaj veliki projekt nastala je 2002. godine nakon čega se uspješno radi na njegovoj realizaciji.

Interliber2013 LPH-2Na prezentaciji se moglo čuti kako je do sada objavljeno 11 svezaka, gdje se pisalo o 1.288 pojmova, uz 725 ilustracija, na čemu je radilo 133 suradnika. Uz rad ovim tempom, računa se da će trebati još desetak godina kako bi se posao priveo kraju. Prema riječima njegova urednika Slavena Bačića, Leksikon je rezultat spoja dviju vrsta suradnika. „Na njemu su radile mlađe generacije koje su se školovale na sveučilištima u Hrvatskoj, među kojima su Petar Vuković i Mario Bara, te one starije poput Nace Zelića.“

Bačić je ovom prigodom najavio izlazak 12. sveska koji uskoro ide u tisak. Novina ovoga puta jest da se uz njega u budućnosti planira i jedan mali svezak kao dodatak svega onoga što je propušteno.

Najbolji pokazatelj toga koliko stručna javnost u Hrvatskoj cijeni „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“ jest to što je jedna promocija „Leksikona“ održana u Hrvatskom leksikografskom Zavodu „Miroslav Krleža“, rekao je Mario Bara.

 

„Bunjevci i Šokci u dosadašnjim knjigama ili kad se o njima tematizira, postoje najčešće u nekom zrakopraznom prostoru, nekako sa strane. Međutim, kroz 'Leksikon', kroz njegov sadržaj i njegove članke, oni se stavljaju u jedan širi kontekst, povezuju se s njihovim ishodišnim područjem, dakle od kuda su se iseljavali i dolazili u Podunavlje, i s drugim skupinama, čak i u drugim državama s kojima su imali različite, društvene i kulturne veze. Dakle, stavlja ih se u jedan jasan okvir i onamo kamo pripadaju“.

 

Interliber2013 LPH-3Šira javnost u okolnim zemljama relativno slabo poznaje nakladništvo hrvatskih manjina, međutim, jedan uži sloj ljudi, koji se na različite načine dotiče hrvatskih manjina, je jako dobro upoznat s književnom produkcijom bačkih Hrvata, kazao je Mario Bara.

 

„Taj dio javnosti je upoznat i jako dobro prihvaća, odnosno prepoznaje napore koje ta zajednica ulaže kako bi memorirala vlastitu prošlost, sačuvala ju za budućnost jer je to ono što trenutno snaži taj identitet u tom prostoru koji je često izložen i negiranju. To je sigurno jedan od najvažnijih momenata koji su prepoznati u naporima koje hrvatska zajednica u Vojvodini ulaže“, ustvrdio je Bara.

Predstavnica Hrvatske matice iseljenika Vesna Kukavica izrazila je osobit značaj i važnost ovog projekta. „Iako je tri milijuna pripadnika hrvatske dijaspore u svijetu koji su pola tisućljeća na teritoriju Južne i Sjeverne Amerike, oni se ne mogu pohvaliti leksikonom, ali vojvođanski Hrvati mogu. Ovi svesci iznimno su oplemenili hrvatsku leksikografiju i doista je riječ o projektu desetljeća“, zaključila je Kukavica.

Priređeno prema tekstovima Dražena Prćića, Dijane Prćić,
Nele Skenderović i Vesne Kukavica