Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Bruxelles2014-1-mPreko programa Posjetitelji, a na poziv Ureda hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Zdravke Bušić, 7. i 8. travnja 2014. godine Bruxelles su posjetili predstavnici kulturnih i civilnih udruga Hrvata iz Vojvodine, odnosno Srbije. U sklopu svoga dvodnevnog posjeta imali su prigodu sudjelovati na panelu Andreja Plenkovića, nositelja HDZ liste na izborima za zastupnika u Europskom parlamentu, približiti se funkcioniranju Europskog parlamenta, te upoznati znamenitosti toga grada. U sklopu panela o položaju Hrvata u Srbiji govorio je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, što je bilo prvi put da su predstavnici Hrvata iz Vojvodine, odnosno Srbije govorili u Europskom parlamentu.

 Zdravka Bušić o Hrvatima u Srbiji

Zbog trenutačno teškog položaja Hrvata u Srbiji, zastupnica Zdravka Bušić htjela je ovim posjetom dati do znanja vojvođanskim Hrvatima kako ipak negdje postoji politička volja i za rješavanje njihovih problema. Jako je teško biti Hrvat u Srbiji i tim ljudima moramo pružiti što veću podršku logističku, institucionalnu i financijsku, a sve u cilju održavanja hrvatske zajednice u Srbiji u životu, kazala je Bušić.

Bruxelles2014-2-mZastupnica Zdravka Bušić u nekoliko je navrata intervenirala na raspravama na plenarnom zasjedanju, na odborima i delegacijama, ukazujući na problem Hrvata u Srbiji. Tako je stalno naglašavala zabrinutost činjenicom da se podjela Hrvata na subetničke skupine kao što su Bunjevci i Šokci potiče od strane relevantnih institucija Republike Srbije, te tvrdi kako bi to moglo rezultirati asimilacijom hrvatskog naroda u Srbiji, a tome u korist ide i demografska slika. „U posljednjih devet godina u Republici Srbiji statistički je nestalo 13.000 Hrvata! Ne umiru Hrvati brže od drugih nacija, nego se među ostalim i sve više deklariraju kao Bunjevci ili Šokci, što potiče vlast u Republici Srbiji, rekla je Bušić na panelu Plenkovića.

Također je upozoravala i na nedostatak implementacije inače korektnog zakonskog okvira o zaštiti nacionalnih manjina. Zakon ne znači ništa ako ostaje mrtvo slovo na papiru. Hrvati u Srbiji su u nemogućnosti ostvariti izravnu zastupljenost u parlamentu na republičkoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini, ističe Bušić.

Među posjetiteljima je bio i istaknuti književnik i publicist Tomislav Žigmanov koji je također i sudjelovao na panel raspravi zastupnika Plenkovića. Žigmanov je o ovoj inicijativi zastupnice Bušić kazao: „Bila nam je velika čast što smo bili posjetitelji gospođe Zdravke Bušić i što sam imao priliku sudjelovati na panel raspravi zastupnika Plenkovića. Ovo je prvi put da su predstavnici Hrvata iz Vojvodine na ovom važnom mjestu, u Europskom parlamentu. Nadamo se kako će naša komunikacija i suradnja sa zastupnicima u Parlamentu biti nastavljena.“

Konferencija Novi položaj hrvatskog iseljeništva u državama članicama EU

Na panel raspravi Plenkovića, čija je tema bila Novi položaj hrvatskog iseljeništva u državama članicama EU, okupilo se više od 120 gostiju, te je to do sada skup s najviše Hrvata na jednom mjestu u Europskom parlamentu. Cilj konferencije bio je emancipirati tematiku hrvatskog iseljeništva u državama Europske unije budući da se procjenjuje da u tim zemljama živi oko 700 000 Hrvata. Posebno je istaknuta važnost sudjelovanja hrvatskih državljana na europskim izborima te iskorištavanja mogućnosti da glasuju za kandidate iz Hrvatske ili pak za kandidate iz zemlje u kojoj žive a sukladno europskim propisima.

Bruxelles2014-4-mPozdravljajući i otvarajući skup, Andrej Plenković je govorio o novim pravima nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije, te o mogućnostima glasovanja na izborima.

Osim Plenkovića, skup je pozdravio i Joseph Daul, predsjednik Europske pučke stranke, koji je između ostalog naglasio kako će kriteriji za ulazak u EU ostati isti, tj. neće oslabiti za države koje još nisu u Uniji, te je pohvalio rad hrvatskih zastupnika u parlamentu.

O mogućnostima i ulozi Hrvatskog iseljeništva u državama članicama Europske unije govorili su: zastupnik u Europskom parlamentu iz Slovenije Alojz Perle, predsjednik predstavničkog vijeća Hrvata u Francuskoj dr. Marc Gjidara, predstavnica Hrvata iz BiH Željana Zovko, bivši hrvatski ministar i veleposlanik Janko Vranyczanyj-Dobrinović, fra Šimun Šito Ćorić, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Ivan Zvonimir Čičak, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović, saborski zastupnik Ante Babić, predstavnik Hrvatskog gospodarskog saveza Njemačke Franjo Akmadža te predstavnik Hrvata iz Vojvodine, odnosno Srbije Tomislav Žigmanov.

Amaterizam i entuzijazam

Izlaganje Tomislava Žigmanova o izazovima Hrvata u Srbiji pobudilo je veliki interes svih prisutnih na panelu, koji je potvrđen velikim pljeskom u znak podrške i spremnosti za pomoć ovoj hrvatskoj dijaspori. U izlaganju je Žigmanov iznio kratak povijesni pregled društvenog položaja Hrvata u Srbiji, istaknuvši vrijeme Miloševićeva režima, u kojemu su Hrvati u Vojvodini bili jedina nacionalna zajednica koja je bila objekt etničkog nasilja, odnosno etničkog čišćenja, naglasivši kako nitko za to nije odgovarao.

Bruxelles2014-5-mO aktualnom položaju hrvatske nacionalne manjine Žigmanov je rekao kako su Hrvati u Srbiji najsiromašniji Hrvati koji žive u svijetu, budući da Srbija ima najmanji bruto nacionalni dohodak, pri čemu postoje iznimno veliki negativni stereotipi, te vjerojatno nakon Hrvata u BiH, odnosno Republike Srpske, imaju najteže mjesto u društvenom okruženju. „Načela demokracije u Srbiji su često fasada, institucije nisu razvijene, pravni sustav je kaotičan i na temelju toga Hrvati se suočavaju s velikim problemima u ostvarivanju svojih prava, iako je evidentna razlika tih prava na republičkoj i pokrajinskoj, povoljnijoj razini, rekao je Žigmanov.

Govoreći o izazovima Hrvata u Srbiji, Žigmanov je naglasio nepostojanje politike koja bi projicirala prava hrvatske nacionalne zajednice, te da se temeljem toga hrvatstvo svodi na amaterizam i entuzijazam, što uz svoje prednosti ima i velike nedostatke. Radi upotpunjavanja slike o položaju Hrvata u Srbiji, Žigmanov je naveo različite mjere zaprečivanja u ostvarivanju manjinskih prava. Ukazao je na nesudjelovanje predstavnika hrvatske zajednice u procesima donošenja odluka na državnoj razini, odnosno na odsustvo Hrvata u Skupštini Srbije, te na problem velike podzastupljenosti Hrvata u tijelima državne uprave i na upliv države u identitetsko pitanje Hrvata, aludirajući na priznavanje Bunjevaca posebnom nacionalnom manjinom.

Žigmanov se dotaknuo i problema u području obrazovanja, gdje osim odsustva tiskanja udžbenika nema niti obrazovanja na visokoškolskim institucijama, te na neriješeno pitanje obrazovanja nastavnog kadra i na problem oko odsustva primjene službene uporabe jezika i pisma, napose na području lokalnih samouprava u Srijemu. Ukazao je i na mogući problem u informiranju na hrvatskom jeziku, s obzirom da je najavljen komplet zakonskih mjera, prije svega u sferi privatizacije lokalnih medija.

Bruxelles2014-6-m

Kada je u pitanju budućnost, Žigmanov nije krio očekivanja od Europskog parlamenta i od hrvatskih zastupnika u njemu: Očekujemo da će procesi europeizacije biti na taj način rješavani da će se i naša prava moći lakše ostvarivati i da će se prostor i osjećaj slobode i sigurnosti za pripadnike hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji povećati, jer uvijek imamo problem da se Hrvati zbog negativne stigmatizacije nerado uključuju u manjinska pitanja i da na taj način možemo kao i druge nacionalne zajednice biti objekti i takvih odnosa.

Pozitivne odnose između Srbije i Hrvatske Žigmanov je također naveo kao uvjet poboljšanja klime za Hrvate u Srbiji, naglasivši kako Hrvatska mora stalno i sustavno pokazivati interes kako bi resursima svoje moći uspjela poboljšati položaj svoje dijaspore. (Tekst i fotografije: Jelena Dulić)

Predsjednik HNV-a Slaven Bačić na panelu u Europskom parlamentu
Bruxelles-2014-panel BacicU Vanjskopolitičkome komitetu Europskoga parlamenta 10. travnja 2014. godine održan je panel o pravima manjina u Vojvodini. Zahvaljujući Fondu „Europski poslovi“ APV-a, Misiji Srbije pri EU te vojvođanskoj Vladi, na panelu je sudjelovalo i vojvođansko izaslanstvo, koje su predvodili dopredsjednica pokrajinske Skupštine Anna Tomanová-Makanová i pomoćnik pokrajinskog tajnika za propisu upravu i nacionalne zajednice János Orosz, te predsjednici nacionalnih vijeća četiriju najvećih manjina u Vojvodini, čije su matične države ujedno i članice EU – uz Makanovu, Tamás Korhecz, Marcel Drăgan i Slaven Bačić, koji su iznijeli viđenje prava manjina u Vojvodini, osobito sa stajališta svoje manjinske zajednice.
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić u svojem je izlaganju istaknuo kako su prava manjina u Vojvodini tijesno vezana s autonomijom Vojvodine, što potvrđuju i odluke Ustavnoga suda, koje su nastale „kao rezultat rigidnih političkih ideja, te kršenja europskoga principa supsidijarnosti i ustavnoga principa afirmativne akcije tj. pozitivne diskriminacije“.
„Podsjetio sam kako su pokrajinske vlasti prve u Srbiji uvodile mnoge novine, kako po pitanju ljudskih i manjinskih prava općenito – npr. pokrajinski ombudsman, a tek poslije je uz dosta muke ustanovljen republički ombudsman, tako i u odnosu na hrvatsku manjinsku zajednicu – uvođenje hrvatskoga jezika u službenu uporabu u Skupštini Vojvodine i kasnije na pokrajinsku razinu, postavljanje sudskih prevoditelja za hrvatski jezik. Naglasio sam kako HNV najbolje surađuje upravo s pokrajinskim tijelima vlasti, budući da su iskreno posvećene ostvarivanju i zaštiti manjinskih prava, dok je suradnja s republičkim tijelima krajnje nezadovoljavajuća, a s lokalnim samoupravama ambivalentna. Dodao sam i kako je jedan od glavnih političkih zahtjeva hrvatske manjine u Srbiji provedba bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina s Hrvatskom, kojim se Srbija obvezala uvesti zajamčeno parlamentarno zastupstvo za hrvatsku manjinu na republičkoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini, čemu se vlasti u Beogradu opiru, te sam izrazio nadu da bi Vojvodina i ovdje mogla otvoriti vrata, te za sljedeće pokrajinske izbore promijeniti izborne propise i primijeniti bilateralni sporazum, te osigurati jedno ili dva zajamčena mjesta u pokrajinskom parlamentu za hrvatsku manjinu. Izrazio sam bojazan da najveću opasnost za manjinsku samoupravu, kao i prije četiri godine, predstavlja ulazak velikih nemanjinskih političkih stranaka u predstojeće izbore za nacionalna vijeća, u namjeri da njima ovladaju, iskoriste ih za svoje stranačke interese i derogiraju manjinsku samoupravu, što je nezamislivo u drugim zemljama, npr. da stranka Viktora Orbana Fidesz u Mađarskoj, ili SDP ili HDZ u Hrvatskoj, ulaze u izbor manjinskih vijeća. Zaključio sam kako jamstvo opstanka autonomije Vojvodine i manjinske samouprave u Srbiji može biti ostvarena kroz proces pregovora Srbije radi pristupanja EU“, kaže Slaven Bačić.
Domaćin panela bio je Jelko Kacin, izvjestitelj EP za Srbiju i dopredsjednik Izaslanstva EP za jugoistočnu Europu, a sudjelovali su i zastupnici EP: Eduard Kukan (Europska pučka stranka – kršćanski demokrati), predsjednik Izaslanstva EP za jugoistočnu Europu, László Surján, dopredsjednik EP ispred Europske pučke stranke – europskih konzervativaca (Fidesz), Kinga Gál (Europska pučka stranka – Fidesz), članica Izaslanstva za odnose s jugoistočnom Europom, Zdravka Bušić, članica EP (Europska pučka stranka – HDZ), te Jean-Eric Paquet, direktor za jugoistočnu Europu u Generalnom direktoratu za proširenje Europske komisije.
Jelko Kacin je u svome uvodnom izlaganju istaknuo kako Vojvodina predstavlja jedan od ključnih prednosti koje Srbija treba iskoristiti na putu k članstvu u EU, među ostalim i kroz njezin snažan multikulturni karakter, koji predstavlja značajan potencijal za jačanje veza Srbije s njezinim susjedima kroz kontakte vojvođanskih manjina s državama članicama EU, kaže Slaven Bačić.
„Ne samo Jelko Kacin, već i svi ostali govornici pokazali su dobro poznavanje problematike manjina i ustavnog položaja Vojvodine, posebno glede najnovijih odluka Ustavnoga suda Srbije, i iznijeli iskustva iz pristupnoga razdoblja svojih zemalja (Mađarska, Slovačka) Europskoj uniji. Zdravka Bušić je govorila o položaju hrvatske manjine u Vojvodini, dok je Jean-Eric Paquet naglasio kako nije bitan točan datum ulaska u EU već aktivnosti tijekom procesa pristupanja kojima se pokazuje prihvaćenost europskih standarda“, kaže Bačić.
„Kacin je ukazao kako su zahvaljujući manjinskim nacionalnim vijećima, prava manjina uglavnom na adekvatan način zaštićena, ali da treba raditi na punoj implementaciji zakona. U tom smislu Srbija je u proteklom razdoblju dostigla dobar stupanj zaštite nacionalnih manjina, osobito u Vojvodini. Međutim, postoji prostor za napredak na polju osiguranja prava na službenu uporabu jezika i pristupa medijima, što su pitanja koja će se morati riješiti tijekom pregovora o članstvu u EU. On je izrazio i nadu da će sve pravne nejasnoće nakon presuda Ustavnog suda glede nadležnosti Vojvodine i nadležnosti nacionalnih vijeća na odgovarajući način biti uklonjene kroz aktivnosti radnih skupina koje trenutačno rade na tome«, navodi Bačić. Tijekom svojega uvodnog izlaganja Kacin je istaknuo kako sa zadovoljstvom ističe da su hrvatski, mađarski, slovački i rumunjski već službeni jezici EU i da treba raditi na tome da i srpski, jezik većine u Vojvodini, to postane što prije. (
D. B. P.)