Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Godisnjak5Peti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izašao je iz tiska koncem mjeseca svibnja 2014. godine. Na 390 stranica, Godišnjak donosi 14 znanstvenih i stručnih radnji, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Posebno ističemo činjenicu da se sve radnje po prvi puta objavljuju u 5. broju Godišnjaka ZKVH-a.

Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, pri čemu su kriteriji podjele bili znanstvene discipline, to jest područja znanosti. Riječ je o društvenim i humanističkim znanostima koje su od značaja za očuvanje i razvoj nacionalne svijesti i identiteta. Osim, dakako, povijesti, ovdje se još računa i na književne znanosti, zatim etnologiju, povijest umjetnosti, demografiju, sociologiju, bibliografije. Pri tomu, Uredništvo je svjesno nastojalo radovima ravnomjerno „pokriti“ i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini i teritorijalnu raspodijeljenost, kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina.

U tom smislu, 5. broj Godišnjaka sadrži radnje i o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, zatim one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen. Napominjemo kako su sadržaji objavljenih znanstvenih i stručnih radnji od velikoga značaja kada su u pitanju tematiziranje i obradba pojedinih razdoblja povijesti kao i sadašnjosti vojvođanskih Hrvata, napose u dijelu povijesnoga nasljeđa. Tim prije je tako što od važnosti, budući da je riječ o dijelu u kulturnoj praksi Hrvata u Vojvodini koji još uvijek ima brojne deficite.

Najviše radnji – pet – objavljeno je u prvome odjeljku „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“, koju otvara članak Ivane Andrić Penava „350. obljetnica rođenja velikog vojskovođe i hodočasnika tekijskog svetišta u Petrovaradinu Eugena Savojskog (1663.-1736.)“ (str. 11-24). Slijede zatim radnje dr. sc. Ladislava Heke „Uloga Hrvata (Dalmatina) u upravi slobodnih kraljevskih gradova Segedina, Subotice i Osijeka“(str. 25-64), dr. sc. Roberta Skenderovića „Mihovil Katanec (1893.-1976.) sudbina jednog bačkog HSS-ovca“ (str. 65-89) i mr. sc. Ivan Armanda: „Belgijske godine s. Fides Vidaković“ (str. 91-108). Posljednju u ovome bloku potpisuje redoviti suradnik Godišnjaka Stevan Mačković, koji je zastupljen radnjom „Civilne žrtve među bunjevačkim Hrvatima nakon oslobođenja (1944.-1946.)“ (str. 109-132).

U drugom odjeljku „Književne znanosti“ objavljena je jedna radnja čiji je autor doktorand Vladan Čutura – „Diskurs nacije u preporodnom pjesništvu Ante Miroljuba Evetovića“ (str. 135-147). Sljedeća tematska cjelina „Etnologija“ zastupljena je s tri radnje: dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, Tea Gorup i Ana Klopotan autorice su radnje naslovljene „Predbožićni običaji kod podunavskih Hrvata Bunjevaca“ (str. 151-165), Kristina Vugdelija i Mihovil Gotal „Dužijanca kao simbol suvremenog identiteta Hrvata Bunjevaca (str. 167-183), a Vanja Vojvodić „Zajednica iznad institucija: institucionalni utjecaj na odgoj i obrazovanje u Bačkoj“ (str. 185-206). Posebno ističemo da su sve tri radnje nastale na temelju terenskoga istraživanja studenata i profesora Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je realizirano 2012. i 2013. godine u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U četvrtom odjeljku „Sociologija, demografija, kulturologija“ objavljena je radnja hrvatskoga demografa dr. sc. Dražena Živića „Demografsko starenje Hrvata u Vojvodini (1991.-2011.) “ (str. 209-221). Radnja Ljubice Vuković „Sakralni predmeti od slame“ (str. 225-237) objavljena je u petom odjeljku „Povijest umjetnosti“, zajedno s radnjom Jasne Ivančić „Albe Vidaković – o stotoj obljetnici rođenja i pedesetoj obljetnici smrti (1914.-1964.)“ (str. 239-279), koju prati i prilog u kojemu je objavljen leksikografsko-bibliografski djelomični prikaz skraćenih članaka Albe Vidakovića iz I. i II. Izdanja Muzičke enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda iz Zagreba (str. 280-295).

Odjeljak „Bibliografije“ zastupljen je radnjom Izabele Papdi „Lazar Merković kao kritičar hrvatske književnosti u Vojvodini“ (str. 299-319), a u sedmoj cjelini, naslovljenoj „Prinosi za onomastičku građu Hrvata u Vojvodini“ objavljena je radnja Josipa Dumendžića – Meštra „Iz Matice krštenih i Matice umrlih u župama sv. Ilije proroka u Bođanima i sv. Jurja u Vajski“ (str. 323-330).

U osmoj cjelini „Prikazi knjiga“ (str. 333-366), u 5. broju Godišnjaka ZKVH-a objavljeni su prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom 2012. godine – riječ je o 13 naslova. Na taj način Uredništvo sustavno nastoji napraviti kratki vodič o vrstama, naravima i sadržajima knjiga objavljenih u godini prije izlaska Godišnjaka, koje za glavnu temu imaju Hrvate u Vojvodini. Zajedničko autorsko djelo dr. sc. Slobodana Ćurčića, dr. sc. Mlađena Jovanovića, dr. sc. Tivadara Gaudenjia i dr. sc. Aleksandra Ilića „Atlas naselja Vojvodine, I Knjiga, Srem“ prikazao je mr. sc. Dominik Deman, knjigu Josipa Špehara „Franjevački samostan Bač : kronološki pregled“ Zvonimir Pelajić, dok knjige Laze Vojnića Hajduk „Ago Mamužić i nacionalni preporod bačkih bunjevačkih Hrvata“ i dr. Josipa Vojnića Hajduka „Odgovor na mnogobrojne novinske članke“ prikazuje dr. sc. Slaven Bačić. Stevan Mačković u 5. broju Godišnjaka prikazuje knjigu Katarine Korponaić „Stare subotičke porodice : u traganju za oduzetom imovinom svojih predaka“, a Zsombor Szabó autor je prikaza knjige Viktorije Aladžić „Subotica koja nestaje“. Zbornik „Hrvati u Vojvodini : Identitet(i), procesi i društvene aktivnosti“, koji su skupa uredili Aleksandar Vukić i Mario Bara, prikazala je mr. sc. Snežana Ilić, a prikaz zbornika „Croatian–Serbian Relations; Resolving Outstanding Issues : Srpsko-hrvatski odnosi: rešavanje otvorenih pitanja“ urednika dr. sc. Darka Gavrilovića napisao je Tomislav Žigmanov. Knjigu o narodnoj književnost šokačkih Hrvata u Mađarskoj Živka Mandića, „Pismu piva prilipa divojka : ostvaraji uma i duha santovačkih Hrvata“ prikazao je Stipan Balatinac, a knjigu „Narodne pjesme iz književnih djela i sakupljačke ostavštine Ilije Okrugića Srijemca“, koju je priredila Jasna Melvinger, Željka Zelić. Katarina Čeliković autorica je prikaza knjige Tomislava Žigmanova „Izazovi – sabiranja, sumjeravanja, tumačenja – studije i ogledi o knjiškim i književnim temama hrvatskoga istočnog zagraničja“, Željka Zelić zbornika „X. međunarodni kroatistički znanstveni skup, zbornik radova“, koji je uredio dr. sc. Stjepan Blažetin, dok je Zoran Nakić autor prikaza monografije „HKUD 'Vladimir Nazor' Sombor 1936.-2011. : Monografija povodom 75 godina postojanja i rada“, koju je priredio Milan Stepanović.

U odjeljku „O Godišnjaku ZKVH-a“ reobjavljen je tekst Želimira Gogića Godišnjak za znanstvena istraživanja (br. 4)“ iz časopisa franjevačke teologije Bosna franciscana (br. 39, Sarajevo 2013.). U rubrici „Dodaci“ 5. broj Godišnjaka ZKVH-a donosi upute suradnicima, informaciju o Zavodu, te oglase za kupnju do sada objavljenih knjiga i periodičnih publikacija te nosača zvuka u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – riječ je o ukupno 22 naslova.

Autorski, pak, promatrano, tekstove u 5. broju Godišnjaka potpisuju ukupno 28 osoba iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske od kojih jedan, ovoga puta manji, broj pripada skupini najeminentnijih znanstvenika koji pišu na teme vojvođanskih Hrvata (npr. Stevan Mačković, Robert Skenderović, Dražen Živić), dok daleko veći broj čine sve respektabilniji autori mlađe generacije (npr. Ivana Andrić Penava, Ljubica Vuković Dulić, Vladan Čutura, Ivan Armanda, Dominik Deman, Željka Zelić).

Na koncu, i ovoga puta ćemo istaknut kako je objavljeni sadržaj 5. broja Godišnjaka i ovakav uređivački koncept rezultat nastavka planskog djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u području znanosti, unatoč tomu što postoje sve snažnije i raširenije sumnje i osporavanje ovakvoga pristupa koje dolaze strane onih koji žele kulturne prakse Hrvata u Vojvodini svesti na prigodne mimohode u tradicijskoj kulturi i sjedenje za stolovima s jelima i pićima nakon kulturnih priredbi. Pristup je, pak Zavoda, od početka uračunavao okupljanje oko programskih aktivnosti Zavoda predstavnika znanstvene elite, koji su do sada u svojemu znanstvenom i/ili istraživačkom radu već očitovali interes za pitanja Hrvata u Vojvodini, zatim njihovo uključivanje u planski pristup novim istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini te postupno radno povezivanje u realizaciji znanstvenih istraživanja, uz stalno nastojanje da se u rad što više uključe mlađi znanstvenici. Na taj je način, vjerujemo, u prostoru kulturnih praksi vojvođanskih Hrvata područje znanosti postalo ne samo vidljivije nego je dobilo i vlastitu čvršću profilaciju, a s uključivanjem mlađih osoba i izvjesniju i dugotrajniju perspektivu.

Tomislav Žigmanov, glavni i odgovorni urednik
Godišnjaka za znanstvena istraživanja
Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata