Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Predstavljanje Godisnjaka5 SU2014-1Mali jubilej Godišnjaka za znanstvena istraživanja, pet godina izlaženja u nakladi Zavoda za kulturu Vojvođanskih Hrvata, skromno je obilježen 24. lipnja 2014. godine, u prostorijama Zavoda u Subotici prigodom predstavljanja petoga broja. Na 390 stranica Godišnjak donosi 14 znanstvenih i stručnih radova, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, a koji su podijeljeni u sedam cjelina prema područjima znanosti – Povijesne znanosti, Književne znanosti, Etnologija, Sociologija, demografija i kulturologija, Povijest umjetnosti, Bibliografija i Prinosi za onomastiku. Kao i u svakom broju do sada tu su i prikazi knjiga te prikaz prethodnog broja Godišnjaka.

Predstavljanje Godisnjaka5 SU2014-3O značaju i sadržaju Godišnjaka govorio je njegov glavni i odgovorni urednik prof. Tomislav Žigmanov. Kao prvenstveni cilj pokretanja Godišnjaka Žigmanov je naveo plansko ustrojavanje i osmišljavanje jedne relativno velike praznine koja postoji u području znanosti, kada su u pitanju teme od značaja za Hrvate u Vojvodini. Godišnjak kao treća vrsta aktivnosti na polju znanosti, uz organiziranje znanstvenih kolokvija i organiziranje znanstvenih istraživanja, ima za cilj objavljivati radnje koje se izravno tiču određenih procesa, događaja, fenomena i osoba koji su od značaja za Hrvate u Vojvodini. Naravno da je u objavi Godišnjaka najvažnije potaknuti ljude da radnje i ono čime se bave usmjere na temu vojvođanskih Hrvata. Prvo ih je naravno trebalo prepoznati, okupiti i do petog broja Godišnjaka smo se mahom oslanjali na stare asove, to jest one koji su i do pojave Godišnjaka objavljivali svoje radnje. Ovoga puta se cijeli jedan niz tih ljudi nije pojavio sa svojim radovima u ovom vrlo obimnom Godišnjaku, ali se zato pojavio cijeli jedan niz mlađih ljudi koji su vrlo smjelo i kompetentno odgovorili na izazov koji Godišnjak kao takav pred autore stavlja.“

Predstavljanje Godisnjaka5 SU2014-2Prof. Ljubica Vuković Dulić, koja se po prvi puta pojavila i kao autorica rada u Godišnjaku pod nazivom Sakralni predmeti od slame, istaknula je da je za jedan relativno kratak period dosegnuta visoka kvaliteta Godišnjaka. Nakon objavljivanja petog broja projekt se pokazuje kao onaj koji omogućava i potiče promišljanje različitih tema. Godišnjakom se u ovih pet godina nastoji nadomjestiti dugogodišnja nedovoljna vidljivost, ali i manjak znanstvenih studija o vojvođanskim Hrvatima. Možemo ga promatrati i kao svojevrsni angažirani projekt koji stvara angažirane pripadnike zajednice u području znanosti, a koji će raditi na kreativnom promišljanju nasljeđa u novim oblicima, koji će odgovarati potrebama aktualnoga društva te koji će doprinijeti utvrđivanju mjesta i položaja hrvatske zajednice u odnosu na druge. Peti broj, kao i prethodne, odlikuju širina tematike, odnosno interdisciplinarna širina kojom se zahvaća sve ono što autori smatraju kao relevantno za život konkretne zajednice, odnosno, ono što zaokuplja njih same kao radoznale istraživačke osobnosti.

Prof. Vladan Čutura, koji se u zborniku pojavljuje kao autor rada o preporodnom pjesništvu Ante Miroljuba Evetovića, posebno se osvrnuo na cjelinu u Godišnjaku koja se tiče književne znanosti. „Povijesti ovdašnje književnosti, ali i suvremenoj književnoj produkciji, nužno je prići iz perspektiva suvremenih i recentnih spoznaja u književnoj, književno-teorijskoj, političkoj, antropološkoj i drugim spoznajama iz ovog područja. Ukoliko književni tekst ne možemo podvrgnuti nekoj od ozbiljnijih znanstvenih analiza, teško možemo računati na njegovu involviranost u regionalne, nacionalne ali zašto ne i međunarodne čitateljske i znanstvene interese.“

Godisnjak5Čutura je ukazao i na značaj ozbiljnih analiza književnih djela te pisanja i prihvaćanja kritike od strane onih koji pišu: „Svi znamo da se ovdje piše dosta. Ponekad, u šali, znam reći kako smo zagušeni hiperprodukcijom različitih uspješnih, ali često manje ili potpuno neuspješnih književnih, ali i recenzentskih i stručnih tumačenja istih tih književnih djela. Naravno, tu nismo iznimka. Danas se piše svašta i piše svatko. Ali ako zbilja želimo postati iole ozbiljna znanstvena zajednica, moramo prihvatiti, prije svega oni koji pišu, kritiku na račun onoga što pišu.“

U tom smislu, kazao je Čutura, „Godišnjak jest i nadam se da tek treba postati mjesto koje će ozbiljno tematizirati književnu povijest i sadašnjost. No, on treba to raditi u koordinaciji s izdavačkom i novom časopisnom djelatnošću. Na žalost, još uvijek i tu postoje, i u ovako maloj zajednici, paralelni procesi, no u svakom slučaju bitno je održavati postojeću i podizati buduću kvalitetu. U tom smislu i bilo kako bilo, Godišnjak jest najozbiljnije, ali i najodgovornije, prema znanosti, štivo u nas“, zaključio je Čutura.

Tekst: J. D.