Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Znan skup BunjevciSU2014-1U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 26. rujna 2014. godine u Pastoralnom centru „Augustinianum“ u Subotici održan je znanstveno-stručni okrugli stol s temom „Identitetske sastavnice i prijepori bunjevačkih Hrvata“. Ovaj je skup zapravo predstavljao subotičku sesiju s trodnevnog znanstvenog skupa „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu“, koji je održan u studenom 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i koji je priređen povodom završetka petogodišnjega znanstveno-istraživačkog projekta „Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca“, što ga je realizirao Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U radu skupa u Subotici sudjelovalo je osam znanstvenika i stručnjaka iz Srbije, Hrvatske i Mađarske koji su se u svojem dosadašnjem radu bavili poviješću, kulturnom baštinom i identitetskim pitanjima bunjevačkih Hrvata.

Znan skup BunjevciSU2014-3Poniženje Hrvata
Dva dana prije održavanja skupa, gradonačelnik Subotice nije dopustio da se on održi u Plavoj vijećnici Gradske kuće, na što je Zavod reagirao priopćenjem. Osvrćući se na iznenadnu nemogućnost održavanja okruglog stola u unaprijed zakazanom prostoru Gradske kuće, profesor Tomislav Žigmanov je iskazao opći osjećaj koji je ovladao ovdašnjim Hrvatima.
„Nismo ga održali tamo iz razloga što nam nije bilo dopušteno. To je eufemizam za zabranu održavanja ovoga skupa. To smo doživjeli kao gestu poniženja Hrvata u ovom gradu. I sada smo primorani izaći iz prostora državnih struktura, okrenuti se crkvi koja je u povijesti često bila jedino okrilje gdje smo mogli govoriti slobodno i otvoreno o izazovima pred nama.“

Znan skup BunjevciSU2014-4U uvodnom izlaganju, prof. dr. sc. Milana Černelić s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila je o doprinosu etnologije proučavanju bunjevačkog identiteta i etnogeneze. Ona je ukazala na procese koji su utjecali na oblikovanje Bunjevaca u prepoznatljivu (sub)etničku skupinu, koja uslijed brojnih povijesnih okolnosti danas živi na području više država – Hrvatske, BiH, Mađarske i Srbije.

Jezične podudarnosti, nazivi i običaji kao i drugi elementi duhovne kulture Bunjevaca, nasuprot onima materijalne, održali su se duže i otuda na različitim udaljenim stranama postoje i danas zajednički kulturni elementi prema kojima se prepoznaju. Naseljavajući kroz povijest različite državno-pravne sustave, socio-kulturne sredine, podneblja i ekosustave, bunjevačke zajednice bile su izložene mnogim akulturacijskim i asimilacijskim procesima, što je rezultiralo različitim razinama njihovog identiteta. „Primjerice, Bunjevci su u mletačkoj Dalmaciji u XVIII. stoljeću, u pravnom, društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu, najviše zadržali od svog pastoralno-patrijarhalnog vlaškog nasljeđa, dok u isto vrijeme u južnoj Ugarskoj već jasno poprimaju karakter agrarne zajednice sa svim elementima panonskog kulturnog areala. Premda je njihov stariji kod najjači u dalmatinskoj unutrašnjosti, ondje je bunjevački identitet najslabiji. Nasuprot tome, u podunavskoj dijaspori bunjevački identitet je najjači, do razine nacionalnog određenja“, navela je Černelić.

Znan skup BunjevciSU2014-2Ona je ovom prilikom najavila i izlazak zbornika sa zagrebačke sesije ovoga interdisciplinarnog skupa posvećenog identitetu Bunjevaca. „Ovaj zbornik osim znanstvenoga ima i posebno nacionalno i društveno značenje na najmanje dvije razine. Jedno s obzirom na važnost multiregionalnih studija u općim eurointegracijskim procesima, a drugo zbog višedesetljetne krajnje osjetljivosti pravnog i političkog položaja ove hrvatske manjinske skupine izvan Hrvatske. To naime nije samo pitanje koje treba objektivno sagledati u znanstvenom pogledu nego rezultate istraživanja treba konstruktivno promotriti s aspekta hrvatske vanjske politike i politike spram hrvatskih dijasporskih zajednica, te ako je ikako moguće, primijeniti ih u praksi“, kazala je Černelić.

Znan skup BunjevciSU2014-5Povjesničar dr. sc. Slaven Bačić je govorio na temu Suvremena srpska znanost o Bunjevcima. Kako je ocijenio, zajedničko stajalište srpskih povjesničara, iako se radi o znanstvenim ili stručnim radovima, jest ideološki upadljivo naglašavanje kako Bunjevci nisu Hrvati. „Također se ističe da su Bunjevci pokatoličeni Srbi. Uočljiva je i tvrdnja da do stvaranja Jugoslavije nema hrvatske svijesti među bačkim Bunjevcima, što nije točno jer je dovoljno iščitati novine ‘Neven’. Vidljiva je i teza kako do kroatizacije Bunjevaca dolazi nakon stvaranja Jugoslavije pod utjecajem Katoličke crkve. Sljedeća značajka jest isključivost i jednostranost u razmatranju tema: u potpunosti se prešućuju hrvatska literatura i, nazovimo ih tako, prohrvatska stajališta o Bunjevcima. Također, brojne su faktografske pogreške zbog nepoznavanja povijesti ovdašnjih Bunjevaca iz čega proistječu jednostrana tumačenja izvora i događaja. Naglašeno je politikanstvo i ostrašćenost“, ukazao je Bačić.

Bačić je naveo i kako ključne srpske znanstvene i kulturne institucije – Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Matica srpska podupiru projekte Bunjevaca nehrvata, dok s druge strane ni na koji način ne pomažu projekte Bunjevaca koji se deklariraju Hrvatima.

„Srpski autori koji podržavaju samosvojnost Bunjevaca gotovo po pravilu pripadaju desnim strujama. Mislim da je ove radove, iako su sa znanstvene podloge vrlo slabi, veoma važno poznavati, prije svega u Hrvatskoj i na taj način razobličavati ih kao politikantske i nedovoljno stručne. Tim radovima u Hrvatskoj danas općenito nije posvećeno dovoljno pozornosti“, zaključio je Bačić.

Znan skup BunjevciSU2014-12Dr. sc. Mario Bara s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu izlagao je na temu Konstruiranje identiteta: bački Bunjevci i različite paradigme o podrijetlu i suvremenom identitetu. On je ustvrdio kako Bunjevci koji se ne smatraju Hrvatima u procesu oblikovanja „bunjevačke nacije“ nastoje oživjeti napuštene paradigme u kojima se traže temelji samobitnosti Bunjevaca kao naroda koji nema etničke veze s Hrvatima.

„Jedna od tih paradigmi je da Bunjevci imaju dačko podrijetlo. To je jedan od primjera traženja svojih korijena u antičkim narodima, odnosno, nastoji se povijest Bunjevaca u Podunavlju pokazati kao jedna posebna autohtona etnogeneza“, kazao je Bara.

Naglasio je kako se razgraničenje Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima i Hrvata nastoji pojačati suprotstavljanjem bunjevačkih subetničkih identitetskih sastavnica hrvatskom nacionalnom identitetu. „Nastojanja da se iz subetničke osnove bačkih Hrvata Bunjevaca i njihovih govora, koji pripadaju jednom od najraširenijih hrvatskih dijalekata, standardizira novi jezik i oformi nova nacija sukobljavaju se sa znanstvenim spoznajama i demokratskim standardima u odnosima prema nacionalnim manjinama“, smatra Bara.

Znan skup BunjevciSU2014-7Senzibiliziranje hrvatske javnosti
Milan Bošnjak iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je kazao kako je to tijelo prepoznalo važnost ponovnog aktualiziranja teme vezane za identitet Bunjevaca u Hrvatskoj. „Smatramo da je jako važno da se u Hrvatskoj na jedan afirmativan i proaktivan način govori o identitetu Hrvata koji žive u Vojvodini. Stoga namjeravamo u studenom organizirati jedan okrugli stol jer vjerujemo da će i to biti potpora kako razumijevanju situacije u Srbiji, a isto tako snažan poticaj hrvatskoj zajednici da i dalje radi u segmentu osnaživanja vlastitoga identiteta.“

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov govorio je o nijekanju hrvatstva Bunjevaca u Zborniku radova sa simpozijuma O Bunjevcima koji je održan u Subotici 2006. godine u organizaciji Bunjevačkog nacionalnog vijeća i Srpske akademije znanosti i umjetnosti.

Znan skup BunjevciSU2014-6U ovom Zborniku, kako je ukazao, vidljivo je delegitimiranje poveznica na hrvatstvo i legitimiranje samoidentifikacijskih sastavnica uz proizvodnju sadržaja sjećanja budući da je najvećim dijelom riječ o prilozima iz povijesti.

„U Bunjevaca nehrvata vidljiv je izostanak znanstvenog samotematiziranja u jednom ozbiljnijem i bogatijem obliku. Bunjevci nehrvati su danas samostalna, priznata manjinska zajednica. Imaju razvijene identitetske resurse, ali su oni nastali uz presudan utjecaj državnih struktura te snažno antihrvatstvo u ideologiji. U brojnim radovima hrvatstvo će se pojavljivati kao neka vrsta stranog uzurpatorskog čimbenika u samobitnosti Bunjevaca“, ocijenio je Žigmanov.

Znan skup BunjevciSU2014-11Osim navedenih stručnjaka i znanstvenika, u radu okruglog stola sudjelovali su i doc. dr. sc Živko Gorjanac, profesor na Visokoj školi „Józsefa Eötvösa“ u Baji, (Neke svojstvenosti bunjevačkoga dijalekta u Bajskom trokutu u Mađarskoj), Ljubica Vuković Dulić (Prilog sagledavanju naivnoga slikarstva Bunjevaka u kontekstu naivne umjetnosti XX. stoljeća), Katarina Čeliković (Analitički prikaz etnografskih sadržaja u ‘Subotičkoj Danici’) i dr. sc. Jasminka Dulić (Korelati nacionalnog identiteta bunjevačkih Hrvata).

Odgovore treba dati znanost
Znan skup BunjevciSU2014-8
Hrvatski veleposlanik u Beogradu Gordan Markotić je kazao kako je pitanje identiteta bunjevačkih Hrvata pitanje koje treba raspravljati znanost, a ne politika. „Znanost treba dati odgovore na pitanja o identitetu bunjevačkih Hrvata. Naravno da pri tome ne znači da se netko ne može izjašnjavati kako on to želi, ali je znanost ta koja treba ponuditi rješenja, a na ljudima je hoće li te odgovore prihvatiti ili ne. Meni je žao što danas nisam u Gradskoj kući, kao što to biva kada sam u Subotici, ali s druge strane drago mi je da smo se skupili u ovolikom broju, što svjedoči o zanimanju za ovu temu i njezinom znanstvenom aspektu“, rekao je Markotić dodavši kako se pitanja koje muče hrvatsku i druge manjine mogu rješavati samo dijalogom, znanstvenih pristupom i ozbiljnošću u radu.

Znan skup BunjevciSU2014-12Okrugli stol u Subotici organiziran je temeljem dogovora o suradnji ZKVH-a i Katedre za manjinske zajednice i kulture Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na njemu su, među ostalim, bili nazočni i veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić sa suradnicima, konzul Dragan Đurić sa suradnicima, predstavnik Ureda za Hrvate izvan Hrvatske Milan Bošnjak sa suradnicima i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović.

Znan skup BunjevciSU2014-9„Bunjevačko pitanje“ nije tema MMO-a
Predsjednik DSHV-a
Petar Kuntić je u raspravi u sklopu okrugloga stola ukazao na neizvjesnost glede otvaranja „bunjevačkog pitanja“ na skorašnjoj sjednici Međuvladinog mješovitog odbora (MMO) između Srbije i Hrvatske. „Nažalost, kao ni nekoliko prijašnjih puta ‘bunjevačko pitanje’ neće biti tema. Zato jer ima 33 teme koje su problemi. Mi smo bili zamoljeni iz matične države da ne stavljamo to pitanje dok je Hrvatska ulazila u Europsku uniju. Sada je Hrvatska u EU i sada se nadamo da ce ta tema doći na red“, rekao je Kuntić.

Znan skup BunjevciSU2014-13Zaključci
Bunjevačko pitanje je ponajprije političko pitanje koje uvelike opterećuje odnose Srbije i Hrvatske, jedan je od zaključaka kojega su donijeli sudionici okruglog stola. Temeljem je znanstvenih kriterija, rezultatima istraživanja unutar više znanstvenih disciplina i interdisciplinarnim pristupima utvrđeno da su Bunjevci dio hrvatskog naroda te da ih s matičnim narodom vežu jake spone – od prostora iz kojeg su se doseljavali, zatim etnički markeri (jezik, običaji, vjera), njihovi govor (novoštokavski ikavski) kao i brojni kulturni atributi, zaključeno je na skupu. Ocijenjeno je kako su na djelu nastojanja od strane državnih tijela i institucija Republike Srbije da se iz subetničke osnove bunjevačkih Hrvata u Bačkoj zasnuje nova nacija, što se sukobljava sa znanstvenim spoznajama i demokratskim standardima u odnosu prema nacionalnim manjinama. Zaključeno je i kako je od velike važnosti da se nastave znanstvena tematiziranja sastavnica i prijepora identiteta bunjevačkih Hrvata, kao i da bi bilo dobro da i nadalje u istraživanja budu uključeni znanstvenici i znanstvene institucije iz Hrvatske.

Očekuje se da Republika Hrvatska snažnije podupre takve napore, a da se na političkome planu u bilateralnim odnosima dosljedno i jasno zalaže glede sprečavanja umjetne podjele Hrvata u Srbiji, zaključeno je na okruglom stolu.

Tekst: Davor Bašić Palković i Siniša Jurić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros