Pozovite » (+381) (0)24 535-533

ZKVH predstavio izdavačku djelatnost na 16. Međunarodnom salonu knjiga u Novom Sadu

Knjige Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata autori su radili sa skrupuloznim i znanstvenim pristupom, izraz su zrelog samopromatranja te su njihovim tiskanjem visoko dignuti standardi koje će pratiti i drugi zavodi, ocjena je govornika na predstavljanju nakladničke produkcije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, u utorak, 9. ožujka, na 16. Međunarodnom salonu knjiga u Novom Sadu.

Misiju Zavoda i nakladničku djelatnost predstavio je ravnatelj Tomislav Žigmanov i rekao kako su povod našega predstavljanja tri publikacije kojima je započeo proces znanstvenoga pristupa bogatoj baštini Hrvata u Vojvodini.

O monografiji Hrvati u Vojvodini govorila je dr. sc. Snežana Ilić, programska koordinatorica u Centru za razvoj civilnog društva iz Zrenjanina, istaknuvši da su autori imali skrupulozan i znanstveni pristup građi, ideološki neutralan, te da je knjiga inkluzivne naravi budući da uključuje sve Hrvate, i one najmanje brojem i najmanje poznate. Prema njezinim riječima, ova je knjiga u stručnom pogledu izvanredna, a u političkom potrebna i izraz je zrelog samopromatranja te njome Hrvati stupaju slobodno na tržište identiteta. Ova je knjiga rezultat nove, sustavne kulturne politike koje bez Zavoda ne bi bilo, a kojom se manjinske kulture uvode u širi kulturni prostor. Knjiška produkcija na manjinskim jezicima do sada je bila mala, a u znanstvenoj sferi siromašna te ovdje vidim izuzetan uspjeh Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je u prvoj godini svoga rada izdao tri publikacije kojih se ne bi postidjele druge manjinske zajednice pa ni srpsko izdavaštvo - zaključila je dr. sc. Ilić.

salon-sudionici predstavljanjaDirektor Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina Miroslav Keveždi rekao je kako je Godišnjak za znanstvena istraživanja iskorak i standard koji će i drugi zavodi poštivati. Podsjetio je na tri sloja svake kulture - šira publika kao fundament, romantičarski sa svojim tradicijskim faktorom i znanstveni koji kulturu sagledava na produbljeniji i viši način - u kojem je taj treći, znanstveni pristup najmanje zastupljen. Godišnjak pokazuje da postoji jaka veza sa stvarnošću, u njemu se vidi zainteresiranost za kulturu i život vlastite nacionalne zajednice. Keveždi napominje kako je Salingerova rečenica (i knjiga) „Visoko podignite krovnu gredu, tesari!" dobila pravi smisao jer je Zavod ovom publikacijom visoko podignuo standarde u nakladi koje će pratiti i drugi zavodi. Ova je knjiga otvorila vrata novim imenima, a najteže teme pisane su pitkim jezikom te tako Godišnjak za znanstvena istraživanja postaje instrument kulturne politike koji Zavod oštro i precizno koristi. Njime su pokrenuti razvojno-istraživački programi koje su svi zavodi zacrtali u svojim planovima.

salon-publikaZaboravljeni rječnik (govor golubinačkog kraja) ili kako mi to umijemo reći „ruzmarinski Srijem" Ilije Žarkovića, prerano preminulog pjesnika, glazbenika, skladatelja tamburaške glazbe, aranžera, publicista, istraživača, svestranog umjetnika i zaljubljenika u jezik, postao je svojevrstan „molitvenik", „brevijar" za Golubinčane i žitelje ovoga kraja jer bi bez njega mnoge riječi otišle u vjetar, rekao je predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Tomislav" iz Golubinaca Mato Groznica. „Nije ovdje riječ samo o spašavanju riječi od nestajanja, niti puko čuvanje sjećanja na vrijeme i život koji je prošao. Čini mi se da se na ovaj način bilježi i trajno čuva značajan dio našeg identiteta. Onoga po čemu smo dio ljudskog roda", posvjedočio je Groznica te dodao kako su „mnogi od nas skloni pohvaliti i podržati svaki ovakav plemenit rad, ali su rijetki oni koji taj rad i provedu u djelo".

Salon knjiga trajao je od 4. do 9. ožujka, a predstavljanje knjiške produkcije Zavoda organiziralo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu.

Ilija Žarković je bio zaljubljenik u „glazbenu i književnu arheologiju" i ovim će djelom biti trajno prisutan u kulturi Hrvata u Vojvodini, posebice u Srijemu. Prikaz ovog rječnika, Groznica je završio riječima: „Kao srijemskog Hrvata i kao dugogodišnjeg Ilijinog prijatelja veseli me što je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata svojom prvom knjigom Zaboravljeni rječnik - govor golubinačkog kraja pokazao da neće potpasti pod utjecaj centričnosti što ga generiraju mjesta koja obično doživljavamo kao centre svih događaja unutar zajednice".

 

salon-druzenje s publikom