Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Predstavljanje Godisnjaka6 Monostor2015 1Godišnjak za znanstvena istraživanja broj 6 Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavljen je 24. listopada 2015. godine u Monoštoru. Godišnjak su predstavili urednik Tomislav Žigmanov i suradnici iz Hrvatske prof. dr. sc. Milana Černelić, profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. sc. Dražen Živić, s Instituta Ivo Pilar – Područni centar Vukovar. Promociji je nazočio i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša. Domaćin je bilo Kulturno-umjetničko društvo Bodrog iz Monoštora.

Novi svezak Godišnjaka tiskan na više od 350 stranica donosi uratke dvadesetak autora. Predstavljajući novi broj Godišnjaka Žigmanov je istaknuo kako je Godišnjak projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u kojem se na jednom mjestu na godišnjoj razini donose radovi koji sadrže nove spoznaje, zabilježene činjenice o trajanju Hrvata na ovim prostorima u svoj svojoj složenosti.

„Pišemo o Hrvatima u Srijemu, Banatu, o Hrvatima u Bačkoj bilo da su Šokci ili Bunjevci. Pišemo iz rakursa onih znanosti koje su važne za nacionalni identitet kao što su povijest, etnologija, sociologija, povijest književnosti, jezikoslovlje. Donosimo prikaze knjiga u kojima se piše o Hrvatima u Vojvodini. Drugim riječima, pokušavamo objavljivati ono što je važno za povijest i sadašnjost Hrvata na ovim prostorima“, kazao je Žigmanov, te nastavio: „Značajan doprinos daju ugledni znanstvenici iz Hrvatske, a njihov doprinos je time veći jer u područje znanosti među Hrvatima u Vojvodini u svakoj od disciplina koje su važne za promatranje nas samih, za znanstvenu obradu nema stručnjaka. Iz tog razloga značajan je doprinos profesorice Černelić, koja već nekoliko godina dovodi studente završnih godina na terenska istraživanja Hrvata u Vojvodini.“

Žigmanov je podsjetio kako su rezultati tih istraživanja publicirani u monografiji o tradicijskoj baštini bunjevačkih Hrvata koja je objavljena u Zagrebu. Dio studentskih istraživanja objavljen je i u šestom svesku Godišnjaka, a rezultat je terenskog rada u Monoštoru. To je i razlogom promocije Godišnjaka u Monoštoru.

Među znanstvenicima iz Hrvatske koji proučavaju Hrvate u Srbiji je prof. dr. sc. Dražen Živić, koji Hrvate na ovim prostorima promatra iz kuta svoje struke – demografije.

„Ova publikacija pridonosi proširenju našega vlastitoga znanja o nama samima. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nije znanstvena institucija, već kulturna, nema formalno znanstveni karakter, nije riječ o znanstvenom časopisu koji je registriran kao znanstveni časopis, ali sve drugo što se tiče Godišnjaka je na vrlo visokom stupnju znanstvenosti, na vrlo visokom stupnju objektivnosti, korektnosti, primjerenosti znanstvenom rječniku. Kada uzmete Godišnjak u ruke i idete po cjelinama, pa po pojedinačnim radovima u tim cjelinama, vidjet ćete vrlo visok stupanj dosljednog korištenja znanstvenog aparata. Radovi su pisani korištenjem znanstvenih metodologija, od načina citiranja, do znanstvene i društvene relevantnosti teme kojima se pojedini radovi bave. Iako nije znanstven, Godišnjak je znanstveniji od mnogih časopisa koji formalno imaju karakter znanstvenog časopisa. Stoga je sve ovo što možete pročitati u Godišnjaku vjerodostojno i pouzdano“, kazao je Živić i dodao kako radovi iz Godišnjaka proširuju spoznaje o povijesnoj baštini, etnološkoj baštini, migracijskim i demografskim procesima, o razvoju i oblikovanju suvremenog kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata koji žive na ovim prostorima, te bi se Godišnjak mogao promatrati, kako je Živić rekao, kao sveta knjiga Hrvata u Vojvodini i Srbiji. „On je nezaobilazan za one koji hoće proširiti vlastita znanja i posredovati to znanje drugima. To mi se čini iznimno važnim“, kazao je Živić.

Godisnjak6U svom izlaganju profesorica Černelić osvrnula se na dva rada studenata etnologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja obrađuju teme koje se tiču Monoštora. „U ovom broju Godišnjaka objavljena su dva rada naših najvrednijih studenata, koji govore o migracijama i ruralnom turizmu. Stjecajem okolnosti ispostavilo se kako su to dvije najintrigantnije teme. O migracijama je pisao student Marko Đevoić. Sama tema migracije je osjetljiva tema, jer ljudi koji se odlučuju na migracije ne čine to iz nekakvih dobrih uvjeta života, već ih na to tjera neka nevolja, bilo da su u pitanju ekonomski razlozi ili razlozi ideološke prirode. O ruralnom turizmu rad je pisala studentica Iva Grubiša, koja je tu temu odabrala na temelju informacija kako se u Monoštoru posljednjih godina intenzivno prakticirao ruralni turizam. Međutim, vrlo brzo kako je došla u Monoštor spoznala je kako je ova tema prilično intrigantna i kompleksna“, kazala je profesorica Černelić.

A u objavljenom radu studenta Marka Đevoića navodi se kako je migracija stanovnika Monoštora uvijek bilo, da su razlozi bili društvenopolitički i ekonomski, da su migracije bile dobrovoljne i prisilne, legalne i ilegalne, skupne, pojedinačne, pa čak i „lutajuće“. Te se migracije mogu podijeliti u nekoliko skupina. Tako, prema mišljenju Đevoića, prvu skupinu čine radne (nadničarstvo) migracije do Drugog svjetskog rata, zatim poslije Drugog svjetskog rata radne migracije u Njemačku, te migracije radi obrazovanja, migracije na druge kontinente, migracije u Domovinskom ratu, a u ovom radu obuhvaćen je i utjecaj migracija stanovništva u Monoštor.

Istraživanje Ive Grubiša o razvoju ruralnog turizma u Monoštoru pokazalo je kako postoje razmimoilaženja između UG Podunav i KUD-a Hrvata Bodrog glede razvoja turizma u selu, a ključno je pitanje uključivanje nacionalnog identiteta u turističku ponudu.

Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)