Pozovite » (+381) (0)24 535-533

DSC 2793 a digitalizacija ZKVHProjekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pod nazivom Digitalizirana baština na internetskoj stranici ZKVH predstavljen je 22. prosinca u prostorijama Zavoda. O digitalizaciji su govorili predsjednik Katedre za knjižničarstvo odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku i koordinator međunarodnog znanstvenog projekta Digitalizacija baštinskih knjižničnih fondova: naša nužnost i obveza, docent dr. sc. Tihomir Živić, voditeljica Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica ZKVH-a Katarina Čeliković, te ravnatelj ZKVH-a, Tomislav Žigmanov.

Svima dostupno

Kulturna baština Hrvata u Vojvodini je velika, neistražena, nesistematizirana i nedostupna javnosti te se kao veliki izazov nameće učiniti je dostupnom, rekao je Žigmanov podsjećajući kako je ZKVH prepoznao potrebu za digitalizacijom kulturne baštine. Digitalizacija se realizira zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture Srbije, a kada su u pitanju njezini prvi koraci, Žigmanov je rekao da je i više nego zadovoljan.

„Ono što imamo za predstaviti je za ponos sviju nas. Sada možemo reći da je dio naše kulturne baštine svima dostupan; da će povijest knjige na hrvatskom od 1683. i knjige Mihajla Radnića do danas moći biti vidljiva na internetskoj stranici ZKVH-a te da nećemo moći biti objekti bilo kakvih manipulacija, prešućivanja i krivih interpretacija Od prvoga dana rada ZKVH-a počeli smo prikupljati građu koja se nalazi ovdje u našoj knjižnici i, ako se smijem tako hrabro izraziti, napravili smo onaj prvi značajni korak, a to je bilo otvorenje naše zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica. Nakon toga bilo je sasvim očekivano da nam drugi korak bude ulazak u svijet dostupnosti građe koji ne može biti drukčiji nego preko ovakvoga medija“, rekla je Čeliković uz konstataciju da je cilj ovoga projekta staru i nedostupnu periodiku s kraja XIX. i početka XX. stoljeća približiti onima koji znanstveno tematiziraju teme o Hrvatima u Vojvodini, kao i svima ostalima.

Tako su među prvima digitalizirani i postavljeni na internet stranicu brojevi starog tečaja Subotičke Danice od 1884. do 1946., dostupni brojevi župnog lista Horizonti, kompletirani svesci Bunjevačkog kola, kao i nekoliko monografskih publikacija i notnih zapisa, dok je digitalizacija fotografija najavljena za početak sljedeće godine.

U dosadašnjem tromjesečnom radu na digitalizaciji uspješno je skenirano 8.600 stranica. Digitalizirana arhivska građa dostupna je na internetskim stranicama ZKVH-a pod nazivom Digitalizirana baština, a podijeljena je na četiri kategorije: knjige, periodika, notna građa i fotografije. Tekstovi se nalaze u PDF formatu, mogu se preuzeti, a indikatori za pretragu su mogući po autoru i po naslovu.digitalizacija ZKVH 2

Digitalna humanistika

Tihomir Živić govorio je o važnosti digitalizacije kao i o potrebi da se ona promatra puno šire – kao jedan od segmenata digitalne humanistike:

„Digitalna humanistika obuhvaća digitalizaciju stare knjižne građe, ali digitalizacija teksta je ovdje samo izvorišno počelo. Digitalna humanistika je zapravo most između staroga i novoga. To je multidisciplinarna i kolaborativna mogućnost koja otvara suradnju između raznih disciplina, primjerice onih humanističkih poput filologije ali isto tako i povijesti, paleografije, arheologije, društvenih znanosti, informatologije i niza drugih znanosti kojima tekst može biti izvorište proučavanja i umrežavanja.“

Živić je naglasio i kako se ne smije zaboraviti da se može digitalizirati i umjetnička baština, umjetničke slike, likovnost, dizajn, notni zapisi te da sve to objedinjava digitalna humanistika koja je, kako kaže, jedan od suvremenih trendova kome svakako treba posvetiti dužnu pozornost.

„ZKVH je ovim projektom probio led i to na mnogo razina. Ne samo na razini digitalizacije knjižnoga teksta nego, kao što vidim, ovdje je napravljen pravi proboj u vrlo dobrom smjeru i s digitalizacijom notne građe, umjetničkog stvaralaštva Hrvata i drugih s ovih područja, ali i u čuvanju od zaborava i baštine koja može biti i kulturalnog i materijalnog tipa, ali i nematerijalne baštine“, zaključio je dr. sc. Živić.

Antrfile

Čeliković je uputila poziv svim institucijama i pojedincima koji imaju svoje pismohrane, građu vezanu za Hrvate u Vojvodini ili albume sa starim fotografijama da se jave i na taj način uključe u projekt digitalizacije.

 

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)