Pozovite » (+381) (0)24 535-533

predstavljanje knjige milane cernelic 1Znanstvena aktivnost prof. dr. sc. Milane Černelić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu je od velikog značaja i za etnologiju i povijest bunjevačkih Hrvata u Podunavlju. Ona se bunjevačkom tematikom i problematikom bavi već četrdesetak godina, od studentskih dana. Rezultat toga je i njezina najnovija knjiga Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti objavljena u listopadu u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Knjiga je predstavljena 3. prosinca u Subotici.

„Kada su u pitanju studije vezane za Bunjevce i etnologiju, Milana Černelić je na prvom mjestu. To je posljedica njezinog dugotrajnog istraživačkog i znanstvenog rada u tom relativno zatomljenom i ne uvijek korektnom znanstvenom elaboracijom obilježenom prostoru“, kazao je ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov.

Trilogija o Bunjevcima

Ovo je treća knjiga prof. Černelić o bunjevačkim Hrvatima, nakon Uloge i nazivi odabranih svatova u Bunjevaca iz 1991. i Bunjevačkih studija iz 2006. „Profesorica je puno objavljivala na bunjevačke teme, ali to nisu teme koje se tiču samo nas podunavskih Bunjevaca ovdje u Bačkoj, nego i drugih grana – primorsko-ličkih, zapadnohercegovačkih i dalmatinskih Bunjevaca. Svaka od ovih grana se razvijalapredstavljanje knjige milane cernelic 3 u određenom povijesnom kontekstu, pod tuđinskom vlašću – mađarskom, mletačkom, turskom ili habsburškom... Cjelokupan opus prof. Černelić nije etnografija, odnosno jednostavno zapisivanje, nego jedan znanstveni pristup koji je složen, kroz korištenje znanstvenih metoda ona dolazi do određenih zaključaka“, kazao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić.

Dopuna preostalih praznina

Recenzentica prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović je rekla kako prof. Černelić ovom knjigom dopunjuje neke preostale praznine u svojim znanstvenim spoznajama o Bunjevcima čime se bavi već nekoliko desetljeća.

„Oslanjajući se, sasvim opravdano, na rezultate svojih prethodnih istraživanja, koji su objavljeni u nizu desetaka članaka te u dvije knjige, ovom posljednjom knjigom prof. Černelić dopunjuje neke preostale praznine u znanstvenim spoznajama o određenim povijesnim zbivanjima na prostoru jugoistočne Europe minulih stoljeća, gdje je po svojim spoznajama detektirala ishodišne lokacije bunjevačke zajednice. Ona ih uklapa u svekolike spoznaje o bunjevačkoj etnogenezi i etnokulturalnom oblikovanju, tj. u analizu i interpretaciju identifikacijskih procesa koji su se odvijali tijekom migracija koje su trajale nekoliko stoljeća ali i kroz posljedice tih migracija. Prije svega kroz prilagodbu, dakle kroz adaptacijske procese, kroz akulturacijske i transkulturacijske procese, napokon i kroz integracijske procese u novim prebivališnim sredinama odnosno krajnjim destinacijama njihovih migracijskih kretanja“, kazala je prof. Grbić Jakopović zaključivši kako rad Milane Černelić nije samo važan za afirmaciju bunjevačkih zajednica (u Hrvatskoj i dijaspori), nego za sveukupnu hrvatsku i europsku kulturnu povijest i općenito kulturu.

Poveznice sa starosjediocima

predstavljanje knjige milane cernelic 2Prof. Milana Černelić je kazala kako je zajedničko kulturno naslijeđe svih bunjevačkih ogranaka u knjizi stavila u širi povijesni kontekst, te nastojala utvrditi poveznice sa starosjedilačkim stanovništvom na prostoru jugoistočne Europe (Vlasima), gdje postoje prožimanja elemenata doseljenog stanovništva, u prvom redu slavenskog koje se proširilo na različita područja ovog prostora.

„Obradila sam specifične elemente iz svadbenih običaja Bunjevaca koji su zastupljeni na određenim područjima. Svi oni se pojavljuju na približno istim područjima. Prilično su specifični da bi to bilo slučajno. Tragom toga krenula sam pratiti te elemente i došla do nekih mogućih saznanja o bunjevačkoj prapostojbini. Hercegovina i Dalmacija i dalje nisu sporne, ali neka starija prošlost vodi još malo jugoistočnije od tih područja. I neke specifičnosti vezane uz ulogu kuma kojih nema u drugim krajevima, ima ih u istočnom panonskom prostoru Slavoniji gdje su također bile migracije s tih južnih strana. To su specifični elementi koji nisu prisutni kod drugih slavenskih naroda, pa čak ni južnoslavenskih, nigdje im ima traga, ali upravo tamo vodeći od sjeverne Grčke se mogu pratiti ti tragovi«, kaže prof. Černelić.

Ona je također izrazila nadu da će njezin znanstveni rad posvećen Bunjevcima biti poticaj za mlađe generacije znanstvenika koji se žele baviti ovim temama.

 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)