Ispis
Hitovi: 2909

Godisnjak naslovna 8 mala okvirOsmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja 2017. godine. Na 352 stranica, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih radova, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u pet tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“ nalazi se pet radnji – dr. sc. Mario Bara zastupljen je radnjom „Prilog poznavanju ranih hrvatskih migracija u ugarskom Podunavlju“ (str. 9-28), redoviti suradnik dr. sc. Franjo Emanuel Hoško piše na temu „Pastoralno djelovanje subotičkih franjevaca u posljednja tri stoljeća“ (str. 29-42), a dr. sc. Ladislav Heka u ovom broju Godišnjaka zastupljen je s dvije radnje: „Barun Josip Rudić Aljmaški (1792. – 1879.) – o 225. obljetnici rođenja“ (str. 43-52) i „Grof Karlo (Károly) Khuen-Héderváry i Hrvati“ (str. 53-88), a novi suradnik, povjesničar Hrvoje Vojnić Hajduk objavljuje radnju „Jedan postmodernistički prikaz kulturne povijesti Bunjevaca“ (str. 89-104), u kojoj se polemički osvrće na studiju Martina Henzelmanna „Die Bunjewatzen: Ein kurzer Überblick über eine ethnische Minderheit in Serbien und die Herausbildung ihrer Mikroliteratursprache“, koja je objavljena u Leipzig-u 2016. godine.

U drugom se odjeljku, pod naslovom „Pravo i politologija“ nalazi radnja mladoga Darka Baštovanovića s veoma aktualnom temom „Političko-pravni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u procesu EU integracija Srbije“ (str. 107-157). „Povijest književnosti“ također donosi jednu radnju – riječ je o napisu dr. sc. Slavena Bačića „Prinosi za leksikografiju bačkih Hrvata: Dva pisma Geze Kikića Leksikografskom zavodu i Miroslavu Krleži“ (str. 159-168).

Četvrta cjelina, „Sociokulturna antropologija i etnologija“, ima četiri radnje koje su nastale kao rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture šokačkih Hrvata od strane studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Najprije je objavljena radnja Gorane Ražnatović „Porod i porodni običaji kod Šokaca u Sonti, Baču, Plavni, Vajskoj i Bođanima“ (str. 169-186), zatim slijedi Marina Mihalja „Ophodi kraljica u Beregu i Monoštoru“ (str. 187-208), Nikoline Vuković „Primjena narodne medicine među hrvatskim šokačkim stanovništvom sela Santovo u Mađarskoj“ (str. 209-230) i na koncu Tomislava Augustinčića „Narodna nošnja bačkih Hrvata Šokaca u Baču, Vajskoj i Plavni“ (str. 231-269). Ovo je iznimno važna cjelina za etnografiju Hrvata u Vojvodini, jer sadrži važne zapise koji doista u zadnjem trenutku čuvaju tradicijsku baštinu od zaborava.

Radnje u petome bloku posvećene su Anti Sekuliću, jednoj od najvećih osobnosti u znanosti i publicistici druge polovice XX. i s početka XXI. stoljeća među vojvođanskim Hrvatima, koji je preminuo 2016. godine. Posvećen istraživanju povijesti, kulture, književnosti i jezika Hrvata u Bačkoj – Bunjevaca i Šokaca, u svojim je djelima dao nemjerljive prinose u obogaćivanju spoznaja iz spomenutih područja njihova društvenoga života. Njegova smrt bila je potaknuće Uredništvu Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da se o znanstvenom i publicističkom djelu Ante Sekulića sačine sumarni prikazi i načelna valorizaciju iz pera dvaju naših vrlih suradnika – dr. sc. Roberta Skenderovića („Prinos Ante Sekulića istraživanju povijesti podunavskih Hrvata“, str. 273-280) i dr. sc. Petra Vukovića („Književnopovijesni i jezikoslovni prinosi Ante Sekulića“, str. 281-283).

Šesta cjelina – „Prikazi knjiga“ (str. 287-318), donosi prikaze znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima objavljena tijekom 2015. godine. Ivana Andrić Penava autorica je prikaza knjige svećenika Petra Šokčevića „Zapisi iz olovnih vremena“, Vladimir Nimčević piše o knjizi Antala Hegedűsa „Život i restauracijska djelatnost kalačkog nadbiskupa Gabrijela Patačića“, Darko Baštovanović prikazuje publikaciju Ágnes Tóth i Balázs Dobosa „O Bunjevcima u Mađarskoj“, Katarina Čeliković Josefa Baslera „Crtice iz prošlosti Plavne“. Ivana Andrić Penava autorica je još jednoga prikaza – riječ je o knjizi Zvonimira PažinSlankamen – tak'og sela nigdi nema“, Ivana Petrekanić Sič piše o monografiji „Festival bunjevački pisama : naših prvih petnaest festivala (2001.-2015.), autora Marka Sente i Vojislava Temunovića, Tomislav Žigmanov napisao je prikaz knjige Petra Šarčevića i Nace Zelića „Hrvatska pisana riječ u Bačkoj : hrestomatija“, a svoj drugi prikaz Vladimir Nimčević posvetio je knjizi Ladislava Heke „Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici“. Ljubica Vuković Dulić prikazala je knjigu „Ban Josip Jelačić od Petrovaradina do Beča“, koju skupa potpisuju Ivana Andrić Penava, Dominik Deman, Davor Martinčić i Petar Pifat, Željka Zelić autorica je prikaza knjige Ante Sekulića „Jezikoslovne rasprave“, i na koncu, Darko Baštovanović objavljuje prikaz knjige Jovana Komšića „Demokratsko upravljanje kulturološkim razlikama : Vojvodina u svetlu evropskih iskustava“.

Godišnjak br. 8 završava „Dodacima“ (str. I-XXXII) u kojem su „Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija „O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata“ te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.

Preuzeto sa internet stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Saturday 24th of October 2020 09:53:16 PM