Pozovite » (+381) (0)24 535-533

kolokvij pavle sucic sl.1U povodu 250. godišnjice rođenja biskupa Pavla Matije Sučića (11. siječnja 1767. – 13. travnja 1834.) Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je LIII. znanstveni kolokvij u četvrtak, 8. ožujka 2018. Kolokvij je održan u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici, a okupio je izlagače iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.

Nedostaju prikazi

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov istaknuo je velike posljedice rada biskupa Sučića.
„On je svojim djelovanjem plijenio i druge i bio je uzrokom i poticajem pokreta inicijative u široj društvenoj zajednici“, rekao je on i dodao kako još uvijek nedostaju cjeloviti prikazi velikog broja ljudi koji su ostavili duboke tragove u prostorima u kojima su živjeli, a vezani su za hrvatsku zajednicu.
„Ovakvi skupovi su prilika da to posvijestimo, da skupimo zajedničke snage – i Hrvati u Mađarskoj i Hrvati iz Hrvatske i mi ovdje, te da pokušamo svestranije osvijetliti osobe kao što je bio Matija Pavle Sučić“, rekao je Žigmanov.
kolokvij pavle sucic sl.3Važnost ovoga događaja istaknuo je i ravnatelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a iz Đakova dr. sc. Pero Aračić, jer se, kako je rekao, njime potvrđuje da su ljudi na ovim prostorima bili vjernici još i prije tri stoljeća.
„Prije 250 godina biskup Sučić je ovdje rođen gdje je i služio kao biskup i nakon toga kratko je bio biskup i u Đakovu. Iako biskup samo tri godine, u našoj biskupiji je ostavio duboki trag“, rekao je Aračić i dodao da je mnoge pjesme koje se i danas pjevaju u crkvama tijekom liturgijske godine Sučić donio iz Subotice i drugih krajeva gdje žive Hrvati.
Aračić je istaknuo da Sučićev lik za multikulturalno društvo kao što je ovo u kojemu živimo može poslužiti kao putokaz kako biti kvalitetna osoba.
„Ono što nam danas pokazuje Sučić kao biskup, svećenik, Hrvat i vjernik je činjenica da je u to vrijeme znao sačuvati svoj identitet, materinji jezik i svoju kulturu“, rekao je Aračić.

Sučićeve zasluge

O životu i djelu biskupa koji se rodio u Subotici, bio svećenik i biskup u Kalačkoj nadbiskupiji, a umro kao biskup Bosanske i Srijemske ili Đakovačke biskupije govorilo je četiri izlagača: Vladimir Nimčević iz Subotice (Izvori za povijest obitelji Sučić u Subotici, do konca prve polovine 18. st.), mons. Stjepan Beretić iz Subotice (Subotički župnik Pavao Sučić), Mirko Ćurić iz Đakova (Pavao Sučić u radovima i knjigama đakovačkih kolokvij pavle sucic sl.2autora) te dr. sc. Stjepan Blažetin (Pjesma Jánosa Pakróczyja Nepomuka prigodom imenovanja Pavla Matije Sučića za stolnobiogradskog biskupa).
Katedralni župnik subotičke župe sv. Terezije Avilske mons. Beretić u svome izlaganju predstavio je važnost Sučića za ovu župu, ali i cijelu Suboticu. Istaknuo je kako je Sučić bio potomak jedne od najuglednijih gradskih obitelji te da je bio vrlo prihvaćen kada je imenovan za subotičkog župnika. Kako je mons. Beretić rekao, za vrijeme njegova djelovanja u ovome gradu podignut je župni dom u kojemu je smješten i sadašnji biskup, a koji je kasnije proširen za vrijeme biskupa Lajče Budanovića, izrađena je prva propovjedaonica u crkvi, odnosno katedrali-bazilici, uredila se i namještajem opremila crkva uključujući i glavni oltar, a podržao je i održavanje prvog javnog koncerta u Subotici.
„Svojim radom Sučić se svrstao među najuglednije svećenike Kalačko-bačke nadbiskupije te postao i kanonikom stolnobiogradskim i đakovačkim biskupom. U svemu tome uz njega su bili i njegovi ponosni zemljaci, Subotičani“, rekao je mons. Beretić.
Predavanja su dio Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Đakovu u prosincu prošle godine u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, u suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, te Društvom hrvatskih književnika.
U suradnji s đakovačkim odjelom HAZU-a izlaganja sa skupa naći će svoje mjesto u zborniku radova.

Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)