Pozovite » (+381) (0)24 535-533

zbornik Pavao Matija Sucic smanjenaZavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Đakovu, u suradnji s Đakovačko-osječkom nadbiskupijom, Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha te Društvom hrvatskih književnika iz Zagreba organizirao je međunarodni znanstveni skup na temu „Pavao Matija Sučić, biskup bosanski ili đakovački i srijemski (11. siječnja 1767. – 13. travnja 1834.), 250 godina od rođenja“. Skup je održan u prosincu 2017. u Đakovu, a u ožujku 2018. i u Subotici.

U studenome prošle godine, a u nakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, objavljen je i zbornik radova s ovoga skupa. Urednici zbornika su: akademik Franjo Šanjek, prof. dr. sc. Pero Arančić (glavni urednik) i Mirko Ćurić.

Zbornik donosi sedam radnji autora iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Prof. Vladimir Nimčević iz Subotice autor je rada Izvori za povijest obitelji Sučić u Subotici (do kraja prve polovice 18. stoljeća), dr. sc. Robert Skenderović iz Zagreba potpisuje rad na temu Kapetanska plemićka porodica Sučića u životu Subotice u 18. i 19. stoljeću, dipl. teol. Stjepan Beretić iz Subotice piše na temu Subotički župnik Pavao Sučić Pačirski, dok je prof. Katarina Čeliković iz Subotice autorica rada Tragovi biskupa Sučića u literaturi njegova zavičaja. Pavao Matija Sučić, stolnobiogradski i đakovački biskup iz roda bačkih Sučića Pačerskih naslov je rada dr. Ladislava Heke iz Segedina, prof. Mirko Ćurić iz Đakova piše na temu Biskup Pavao Sučić u djelima đakovačkih autora, a prof. dr. sc. Pero Aračić i dipl. teol. Anto Pavlović iz Đakova koautori su rada naslovljenog Matija Pavao Sučić bosanski ili đakovački i srijemski biskup.

U predgovoru zbornika navodi se kako je biskup Sučić svojom osobnošću ostavio značajan trag u Subotici, južnoj Mađarskoj i Đakovu, odnosno u Đakovačkoj biskupiji.

„Posebno je zadovoljstvo što su pisani materijali sada ovim zbornikom dostupni široj i zainteresiranoj javnosti. Sve nas je to potaknulo da osobnosti kao biskupa Pavla Matiju Sučića i njemu slične osobe i dalje istražujemo. Ujedno se radujemo suradnji s Hrvatima u susjednim zemljama“, navodi se u predgovoru.

Kako je na znanstvenim skupovima ranije istaknuto, biskup Sučić bio je svećenik u nekoliko župa u današnjoj Vojvodini: u Bukinu, Monoštoru i Čatalji, a jedno je vrijeme bio župnik u glavnoj subotičkoj župi i kao takav ostavio je trag ne samo u pastoralnom radu već i u izgradnji crkvenih objekata. Za Hrvate u Vojvodini, biskup Sučić i njegova pojava na čelu biskupije u Đakovu jesu važni kao dokaz nekada jedinstvenog hrvatskog prostora koji je povijesnim događajima bio pokidan.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)