Pozovite » (+381) (0)24 535-533

sajam knjiga u NS sl.2Dovoljno je bilo samo neku od ranijih godina otići na Sajam knjiga u Novi Sad i usporediti ga s ovogodišnjim, pa lako doći do zaključka kako ova manifestacija bilježi kontinuirani rast. S obzirom na to da je ulaz bio besplatan, podatci organizatora da je Sajam knjiga od 5. do 11. ožujka 2019. godine posjetilo oko 35.000 ljudi (izračunali su i da je to za 17% više u odnosu na 2018., prim. a.) sigurno se moraju prihvatiti s više rezerve nego kada se oni računaju na temelju prodanih ulaznica. Ipak, mnogo važnija od same preciznosti broja posjetitelja svakako je njegova besplatnost, jer mu upravo ta činjenica – baš kao i Interliberu u Zagrebu – u startu omogućuje dodatnu popularizaciju knjige kao „robe“ o čijoj se budućnosti (baš kao i o tiskanim izdanjima novina) već dulje vrijeme vode rasprave.

Jeftino + kvalitetno = popularno

Ono što je također hvale vrijedno kada je riječ o Sajmu knjiga u Novom Sadu jest podatak da su se mnoga izdanja (čak i nova) mogla nabaviti po zaista pristupačnim cijenama, jer su se sniženja kretala od 20 do čak 75%! Iako možda djeluje nestvarno, ono makar bar za uši lijepo zvuči podatak press službe Novosadskog sajma da je za šest dana prodano „na stotine tisuća knjiga, čija je vrijednost višemilijunska“.
Ima na ovom sajmu i nešto što ga čini „ljudskijim“ u odnosu na, recimo, onaj u Beogradu. Riječ je, naime, o tome da mnogo manji broj nakladnika (ove godine njih 150 iz 30 zemalja) i naslova daju čovjeku više vremena za temeljitije razgledanje izloženih knjiga u odnosu na gotovo pa lutanje u poluvašarskoj atmosferi Beograda, gdje već dulje vrijeme „estradizacija knjige“ nagriza primarni cilj ovakvih manifestacija. Dobro, istina je da je na Sajmu knjiga u Novom Sadu mnogo manje novih naslova u odnosu na Beograd, istina je i to da se mnoge knjige iz različitih područja (posebno onih specijaliziranih) jednostavno ne mogu pronaći, ali je isto tako i činjenica da od onoga što je ponuđeno ostaje obilje materijala da se mirne duše može reći kako je izbor ipak bio veliki. Ova konstatacija posebno vrijedi za beletristiku i dječju književnost, ali se zaista dosta toga moglo naći i iz drugih područja poput povijesti, medicine, botanike...
Ono što svakog posjetitelja ovakvih manifestacija posebno raduje jesu štandovi s antikvarnim izdanjima, gdje su se – nažalost, često na gomilu nabacanih – mogle nabaviti zaista vrijedne knjige po cijeni od nevjerojatnih 100 dinara! Takvih štandova bilo je 3-4 i posjetitelj se na njima, ako baš ne ide ciljano na određeni naslov i ako pri tome ima koliko-toliko novca, mogao zadržati satima. Oni malo uredniji potrudili su se svoju ponudu tematski posložiti, a, budimo iskreni, i informacije o traženim naslovima bile su mnogo, mnogo preciznije u odnosu na vlasnike štandova-depoa. Pa ipak, i tu su se mnoge knjige mogle naći po istim ili tek nešto višim cijenama.
Ovogodišnjem evidentno većem broju posjetitelja zacijelo je pridonio i Sajam obrazovanja koji je održan paralelno sa Sajmom knjiga na kom su, osim novosadskih srednjih škola i Sveučilišta, nastupile i srednje škole i fakulteti iz Srbije, ali i iz deset drugih zemalja, među kojima je bila i Hrvatska.
U nastavku teksta o Sajmu knjiga u Novom Sadu donosimo izvješća o predstavljanju hrvatskih (nacionalnomanjinskih) izdanja, izdanja koja se u medijima na većinskom jeziku tradicionalno prešućuju i o kojima šira javnost pojma nema.

Nakladništvo manjinskih zavoda

Novosadski sajam knjiga je najveća knjiška manifestacija u AP Vojvodini, i na njoj se redovito predstavlja i književna produkcija ovdašnjih nacionalnomanjinskih zajednica, među kojima i vojvođanskih Hrvata. Zahvaljujući resornim pokrajinskim tajništvima i ove godine na Sajmu su se predstavili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ iz Subotice.
Povodom desete obljetnice njihova rada, svoju nakladničku djelatnost na sajmu su zajedno predstavili manjinski zavodi Hrvata, Slovaka, Rusina i Rumunja. O nakladničkoj djelatnosti ZKVH-a govorio je ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov, ukratko predstavivši kapitalna djela iz desetak ustanovljenih Zavodovih edicija.
„Jedna od naših najznačajnijih knjiga je knjiga Roberta Skenderovića o povijesti podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca koja je nagrađena za najbolju knjigu iz povijesti u Hrvatskoj u 2017. godini. Istaknuli smo, među ostalim, i naše periodične publikacije – Godišnjak za znanstvena istraživanja i časopis za književnost i umjetnost Nova riječ, knjige koje se bave opusima Stanislava Prepreka, Alekse Kokića, Jakova Kopilovića, ediciju izabranih djela Balinta Vujkova... U okviru nakladničke djelatnosti, mi smo okupili respektabilan broj autora, suradnika koji pridonose ovakvom bogatstvu naše naklade. Iz različitih razloga zaostajemo za drugim manjinama pedeset godina, ali trudimo se to nadoknaditi“, izjavio je Žigmanov.

Mladi pjesnici

Sutradan, 8. ožujka, svoja najnovija izdanja predstavili su zajednički NIU Hrvatska riječ i ZKVH. Predstavljen je novi dvobroj književnoga časopisa Nova riječ koji se objavljuje u sunakladi ove dvije ustanove, a o njegovu sadržaju govorila je Katarina Čeliković iz ZKVH-a. Jedan od temata u novom broju posvećen je mladim osobama iz hrvatske zajednice (od 18 do 30 godina) koje se bave poezijom. Tim povodom o svojoj poeziji, uz kazivanje vlastitih stihova, govorilo je troje zastupljenih autora: Vedran Horvacki iz Subotice, Jovana Gromović iz Monoštora (koja stvara i na mjesnoj šokačkoj ikavici) i Marija Brzić iz Surčina. U pitanju su autori različitog pjesničkog senzibiliteta i tematsko-motivske okupiranosti, na početku potrage za vlastitim izričajem. Kako je spomenutom Vedranu Horvackom, u nakladi Hrvatske riječi, objavljen književni prvijenac Slike iz beskraja, o toj je knjizi ukartko govorio novinar Davor Bašić Palković.
Na Sajmu se u nedjelju, 10. ožujka, predstavio i Književni klub HKPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada. O radu Kluba i njihovim najnovijim izdanjima govorili su: predsjednik Udruge Krešimir Tkalac i voditeljica Književnog kluba i urednica izdanja dr. Dragana V. Todoreskov. U programu su sudjelovale i Ana Marija Kaluđerović, zamjenica voditeljice Književnog kluba, te Maja Gračan Livada, nagrađena pjesnikinja na natječaju Preprekovo proljeće 2019.
„Predstavili smo zbirku pripovjedaka Preprekova jesen 2018. i zbirku poezije Preprekovo proljeće 2019., koja je nedavno izašla iz tiska. Tu je bila i nova knjiga Ja kažem Bosiljka Kostića iz edicije Preprekovi pjesnici, te prvijenac iz edicije Preprekovi prozaistiUvrnute priče Branimira Miroslava Tomlekina“, kazala je Todoreskov.
Tijekom sajma, na štandu resornih pokrajinskih tajništava mogle su se pogledati novije knjige i periodične publikacije hrvatskih nakladnika iz Vojvodine.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. R. / D. B. P. / M. T.)