Pozovite » (+381) (0)24 535-533

zbornik 2019Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u početkom listopada zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi: zbornik radova 2018. koji je plod Međunarodnog stručnog savjetovanja za knjižničare na temu Primjena novih tehnologija i metoda rada u radu s djecom i mladima u knjižnicama. Ovo je savjetovanje u Gradskoj knjižnici Subotica okupilo pedesetak knjižničara iz Srbije i Hrvatske, od kojih je njih 28 imalo izlaganja. Tako su Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova u svoj fokus stavili knjigu i putove njezina približavanja djeci i mladima. Savjetovanje, održano 5. listopada 2018. godine, potvrdilo je potrebu stalnog usavršavanja knjižničara budući da novo doba donosi sasvim drukčiji kontekst odrastanja i učenja djece i mladih a koji je određen novim komunikacijskim tehnologijama, piše u pogovoru urednica zbornika Katarina Čeliković.

 

U zborniku su radovi knjižničara na hrvatskom i srpskom jeziku, radovi koji svjedoče o potrebi usavršavanja, o iskustvima u velikim gradovima ali i u manjim sredinama. Zbornik je tiskan u 300 primjeraka, a na 213 stranica zbornik donosi osamnaest radova dvadeset i sedmero autora.

O novim komunikacijskim tehnologijama govori rad Jasne Milički, Alke Stropnik i Ane Sudarević: „Nove tehnologije kojima smo okruženi u svakodnevnom životu utječu na osmišljavanje knjižničnih usluga i promišljanje na poticanje čitanja na drugačiji način. U tom kontekstu govori se o digitalnoj pismenosti i digitalnim kompetencijama koje se često poistovjećuju s korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Digitalna pismenost obuhvaća široko područje, od poznavanja mogućnosti tehnologije i računalnih programa te komunikacije do informacija i digitalnih tehnologija, odnosno istraživanja postojećih programa i odabira određenog programa za realizaciju školskih zadataka kao i stvaranje digitalnih sadržaja.“

Urednica potom navodi kako knjiga neće nestati u radu knjižničara, kako će „trokut“ knjiga – knjižničar – korisnik biti upotrebljiv ako se svaka stranica bude znala koristiti na pravi način. Mirjana S. Nešić upozorava koliko je važno u knjižnicama pratiti suvremene procese i napredak te „mi bibliotekari, moramo da budemo obučeni i informisani u ovom smislu, te da svoje aktivnosti osavremenimo, a takođe i da uvedemo nove usluge, koje su u skladu sa tehnološkim mogućnostima, ali i potrebama naših korisnika, naročito mladih“.

Kompetencije autora ogledaju se u praktičnim primjenama novih tehnologija u radu s najmlađim korisnicima u vlastitim sredinama, ali i širenju znanja, dijeljenju primjera dobre prakse.

Organizatori savjetovanja su osim knjižničarske struke uključili u temu nove tehnologije učenike kroz radionicu i nastavnike kroz akreditirani seminar. U Gimnaziji „Svetozar Marković“ Mirjana Nešić, viša diplomirana bibliotekarka, rukovoditeljica knjižnice u VŠSS Beogradska politehnika vodila je (4. listopada) radionicu na temu Nove tehnologije u knjižnici, moguće ili ne?. Vidljivo je bilo oduševljenje učenika u korištenju novih alata, u čemu su se više nego dobro snašli i, za vjerovati je, da ih i dalje koriste. Ova aktualna tema bila je predstavljena kroz akreditirani seminar odgajateljima, učiteljima i nastavnicima (6. listopada) koji su zajednički organizirali Hrvatska čitaonica, Pedagoški zavod Vojvodine i Hrvatsko nacionalno vijeće, a vodile su ga knjižničarke mr. sc. Alka Stropnik iz Zagreba i Ana Sudarević iz Karlovca.

Svima je jasno kako se zadaće i obveze knjižnica svakim danom mijenjaju, kako na to utječe (pre)brzi tehnološki razvoj i kako se za praćenje takvih promjena moraju ulagati sredstva u nabavu tehnoloških „instrumenata“ i „alata“. Mnoge knjižnice u tome uspijevaju, a mnoge kaskaju čekajući neka bolja vremena. U svemu tome najvažniju ulogu imaju upravo knjižničari – uvijek spremni za nove izazove, kreativni i domišljati, o čemu svjedoče brojni primjeri dobre prakse.

Knjižničarke iz Zagreba i Karlovca Jasna Milički, Alka Stropnik i Ana Sudarević potpisuju rad Korištenje novih tehnologija u poticanju čitanja, a Mirjana S. Nešić iz Beograda Digitalna transformacija u bibliotekama te se tako tema predstavlja kroz radove u dvjema državama. Nakon uvodnih tekstova slijede konkretni primjeri dobre prakse te o svojim metodama rada piše Dušanka Papić iz Bačke Palanke Od kuće do škole – biblioteka: metode rada, aktivnosti i iskustva bibliotečkog ogranka „Dr Slavko Jovin“ Obrovac u promovisanju knjige i čitanja kod najmlađih. Knjižničarka koja se okušala u novim medijima, Elizabeta Georgiev iz Dimitrovgrada donosi rad Mala biblioteka bez zidova: bibliotečko-edukativne televizijske emisije za decu Narodne biblioteke ‘Detko Petrov’ u Dimitrovgradu, a Dragana Marinković Balić iz Lazarevca bavi se društvenim mrežama u radu Biblioteka, društvene mreže, deca i mladi. Bojan Lazić iz Koprivnice je predstavio Udrugu građana Hrvatska mreža školskih knjižničara koja bilježi brojne programe u radu školskih knjižnica u Hrvatskoj. Kako se provodi slobodno vrijeme u Koprivnici i kako se u tome koristi nova tehnologija saznajemo iz rada Petre Dravinski Digitalno učenje, izražavanje i provođenje slobodnog vremena – sve je u Knjižnici. Evo još nekih primjera koji daju i iniciraju nove mogućnosti: Janja Severović iz Knjižnica Grada Zagreba, ogranak u Zaprešiću, piše rad Izazovi i postignuća projekta Wiki-dveri – primjena novih tehnologija u radu s mladima, a Milana Bajkin i Dunja Brkin-Trifunović iz Kikinde predstavljaju novi način popularizacije knjige Od Čitalačke značke do trejlera (book trailer). Niko Cvjetković i Kristian Benić u tekstu Dječja kuća – (Gradska) knjižnica (Rijeka) za ‘jutjubersku’ generaciju predstavljaju projekt Gradske knjižnice Rijeka i time najavljuju svoj prinos programu kulture grada koji će 2020. biti europska prijestolnica kulture. Kako se radi s djecom i mladima u Novom Sadu saznajemo u radu Vere Mihailović i Marijane Nikolić koje zajednički potpisuju rad Dramski tekst u digitalnom okruženju i radu s decom i mladima u biblioteci, a o iskustvima u Čačku piše Vladimir Simić Ja čitam, a ti?. O radu u Užicama saznajemo iz rada Primena novih tehnologija u radu sa decom i mladima u Narodnoj biblioteci Užice autorica Biljane Davidovski i Bojane Marinčić. Kako to izgleda u Bjelovaru pišu Tatjana Petrec i Branka Mikačević u radu Spikaonica – program za mlade na Dječjem odjelu Narodne knjižnice ‘Petar Preradović’ Bjelovar. Zanimljiva je naslova rad Jasne Milošević i Snežane Vulić Slova na struju iz Jagodine, a Violeta Đorđević i Jasna Brkić donose iskustvo Beograda Učitavanje priča – digitalne transformacije za nove generacije. Violeta Stojmenović u svom radu spaja I staro i novo: rad sa malim knjigoljupcima u Narodnoj biblioteci Bor, no zbornik završava Bernadica Ivanković postavljajući pitanje koje je i osnovna i nedvojbena teza i savjetovanja knjižničara u radu Suvremene tehnologije ZA ili PROTIV razvijanja čitateljskih navika kod djece i mladih na primjeru Gradske knjižnice Subotica.

Nabrojane teme i autori radova bude ponos, daju šansu knjižničarstvu i postaju imperativ u svakodnevnim izazovima s kojima se knjižnice suočavaju. I sve to ne bi bilo moguće bez entuzijazma, kreativnosti, domišljatosti knjižničara i njihove misije u obrazovnom procesu svih onih koji u tome sudjeluju, a zbornik radova će biti most za daljnju suradnju. /prema pogovoru urednice zbornika Katarine Čeliković/

Zbornik se može nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena zbornika je 600 dinara.

ZKVH