Pozovite » (+381) (0)24 535-533

naslovna miroljubU okviru projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nastavio je sada već redovite aktivnosti na planu digitalizacije i u 2019. godini. Kako ovaj projekt ima za cilj učiniti dostupnom građu rasutu po brojnim arhivima, a koja je i lošem stanju, Zavod je ove godine digitalizirao veći broj starih kalendara, na čemu će i dalje raditi.

 Informirajući redovito javnost o gradivu dostupnom na svojim mrežnim stranicama http://zkvh.org.rs/index.php/digitalizacija, Zavod ujedno upućuje sve zainteresirane na njegovo slobodno korištenje. Tako je u drugoj polovini godine Zavod svoju pozornost usmjerio na gradivo s početka 20. stoljeća te digitalizirao publikacije u doista lošem stanju koje su gotovo nedostupne. Među njima je Život svete Elisabete Paje Vidakovića, objavljen pod psudonimom Lemešan, početkom 20. stoljeća u Tiskarnoj zadruzi u Subotici. Zanimljiv je naslov Narodnosno pitanje i budućnost Ugarske o kojem je govorio Jaszi Oszkar u Galilei krugu u Budimpešti, a „u hrvatskom privodu obilnim ulomcima govor pridstavio u 'Nevenu' i u ovom posebnom otisku izdao Stari Rodoljub“, u Subotici 1914. godine. Stari Rodoljub pseudonim je Paje Kujundžića. Dvadesetih godina 20. stoljeća u Subotici je tiskan Pravilnik i poslovnik za rim. kat. crkvene općine (Književno poduzeće „Alfa“, Štamparija Etelke Rajčić). U Somboru pak su 1926. tiskana Pravila Hrvatskog kulturnog društva „Miroljub“ u Somboru, u Štampariji A. Thome. Povjesničarima će biti zanimljiv naslov Događaji koji su se odigrali u Subotici za vreme mojeg javnog delovanja od 10. nov. 1918. do 20. maja 1920. god., napisao Dr. Stipan Matijević bivši vel. župan i gradonačelnik, Subotica: Gradska štamparija, 1928. godine. Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima u Zagrebu tiskalo je 1937. knjižicu Blaška Rajića Bunjevčice : crtice iz života bunjevačkih Hrvata, u ediciji Jeronimska knjižnica, knj. 502. O Blašku Rajiću u knjizi je pisao Josip Andrić.

Redovito se digitalizira i baština hrvatskih velikana, poput Ante Jakšića čija je knjiga za djecu Povratak u djetinjstvo, objavljena Zagrebu 1968. sada dostupna javnosti.

Projekt digitalizacije odvija uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

(ZKVH)