Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Heka nagrada Emerik PavićDevetu godinu zaredom, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata dodijelio je nagradu za najbolju knjigu godine na hrvatskome jeziku, koja nosi ime središnje osobe hrvatske književnosti, znanosti i publicistike iz XVIII. stoljeća Emerika Pavića, na Multimedijalnoj večeri u okviru 19. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, u petak, 9. listopada 2020. godine u koncertnoj dvorani Muzičke škole u Subotici.

Povjerenstvo koje čine Ljubica Vuković Dulić kao predsjednica te članovi Katarina Čeliković i Davor Bašić Palković, od 44 naslova za najbolju knjigu objavljenu 2019. godine odabralo je knjigu Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice, autora docenta dr. sc. Ladislava Heke iz Segedina. Publikacija je tiskana kao treća knjiga u Biblioteci Prinosi za povijesna istraživanja, a u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici 2019. godine.

Obrazloženje:

Povod objavljivanju knjige Hrvatsko-ugarska nagodba u svjetlu povijesnih osoba : u povodu njezine 150. obljetnice jest, kako sam naslov upućuje, obilježavanje obljetnice Hrvatsko-ugarske nagodbe, akta kojim su Hrvatska i Ugarska 1868. godine uredile međusobne državnopravne odnose, a koji su započeti još 1102. godine krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na Moru te koji su u različitim oblicima potrajali sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine.

U knjizi autor predstavlja temelje nagodbenoga zakona te neke od hrvatskih državnika, političara i dužnosnika koji su odigrali značajnu ulogu u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici, odnosno određene osobe koje su ostavile traga u kulturno-političkom djelovanju poslijenagodbenog razdoblja, a osobito je pažnja posvećena istraživanju i prezentaciji njihovih aktivnosti u Ugarskom parlamentu. Riječ je o obitelji Zrinski, Gorjanski i Grašalkovići, nadbiskupu i državniku Ivanu 'Vitezu' od Sredne, velikom županu i pjesniku Josipu Rudiću Aljmaškom, velikom županu, ministarskom savjetniku i piscu Mirku Bogoviću, banu i književniku Ivanu Mažuraniću, ugarskom premijeru i hrvatskom banu Karlu Khuen-Héderváryju, rektoru, političaru i piscu Franji Markoviću, te biskupima Josipu Jurju Strossmayeru, Ivanu Antunoviću i Matiji Pavlu Sučiću. Strukturiranju ovog izdanja pridonijela su dugogodišnja autorova istraživanja ove teme, kao i autorovi raniji radovi objavljeni u hrvatskim znanstvenim publikacijama.

Fizički djelo sadrži 296 stranica, a obrada teme podijeljena je na dva dijela: Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe“ te „Najznačajnije osobe Hrvatsko-ugarske povijesti“. Značajan doprinos djela čini i opsežan popis literature među kojom autor upućuje i na povijesne izvore, zakone, periodiku te relevantne internetske stranice za istraživanje teme. Doprinos ove knjige je sistematski, znanstveni osvrt na jedan od ključnih akata iz povijesti hrvatsko-ugarskih odnosa, pisan stilom primjerenim struci, ali razumljivim široj čitateljskoj publici.

Osim svojim nespornim znanstvenim doprinosom obradi i prezentaciji teme, ovo knjižno izdanje se odlikuje primjerenom, odmjerenom likovnom opremom, simbolički oblikovanom naslovnicom te preglednim nutarnjim oblikovanjem teksta i crno-bijelih fotografija. Ocjenjuje se kao izdanje koje ispunjava sve uvjete koji su propisani za vrednovanje publikacija, a to su: vrijednost objavljenoga sadržaja, prinos određenome kulturnom području te vizualno-likovno rješenje koje prikladnom formom usklađuje tekstualni i vizualni sadržaj (fotografije, crteže).

Povjerenstvo čestita autoru na predanom radu, kao i nakladniku te svim suradnicima na realizaciji izdanja.

ZKVH