Pozovite » (+381) (0)24 535-533

knjigeU nastojanju da sumiramo kulturne prilike i zbivanja u protekloj godini, nakon razgovora s predstavnicima udruga i umjetnicima, u ovom broju 2020. sagledavamo iz kuta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedine profesionalne ustanove kulture naše manjinske zajednice. 

U ZKVH-u ističu kako je i za njih protekla 2020. bila „ne obična", zbog uvjeta rada koje je diktirala korona kriza, ali ujedno i uspješna godina, budući da su u konačnici realizirali veliki broj aktivnosti i projekata te, kako dodaju, zadržali pristojnu razinu kvalitete u svim produciranim sadržajima. 

Najviše izmjena u segmentu manifestacija

Najveći broj njihovih nerealiziranih ili realiziranih, ali na drugačiji način, aktivnosti odnosio se na one koji pretpostavljaju javno-manifestativno djelovanje – od znanstvenih skupova i tribina do kulturnih priredaba.
„U ovom segmentu aktivnosti bilo je, naravno opravdano, i najviše izmjena, u smislu da određene aktivnosti nismo uspjeli na pravi način ostvariti. Tu prije svega mislim na organiziranje akademije i prateće izložbe u povodu 150 godina od pojave prvog broja našeg preporodnog glasila Bunjevačke i šokačke novine, u povodu kojega je izdan i izniman prateći Katalog. Najviše problema imali smo u organizaciji kulturnih događaja koja podrazumijevaju prekograničnu suradnju s institucijama i organizacijama iz drugih država, prije svega Hrvatske i Mađarske, što je za posljedicu imalo da prošle godine nisu priređeni ni Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci u Osijeku ni 15. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu, kojima je Zavod suorganizator. Ciklus hrvatskog filma također. Iz istih razloga nisu se uspjele organizirati ni velike manifestacije Srijemci Srijemu i Šokci i baština, u kojima Zavod ima udio u organizaciji i produkciji, što je, kao što znate, zamijenjeno snimanjem video inačice ovih priredaba", kaže ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. 
No, unatoč poznatim (ne)prilikama, određeni projekti prekogranične suradnje ipak su realizirani. 
„Uspjeli smo zato prirediti izložbu 150 godina od pojave prvog broja Bunjevačkih i šokačkih novina u Đakovu, no nismo uspjeli, premda smo planirali, istu izložbu s prigodnim predavanjima predstaviti u Zagrebu i u nekoliko mjesta u Mađarskoj. Uspjeli smo isto tako biti vidljivi i na nekoliko kulturnih, književnih i znanstvenih priredaba u Hrvatskoj (Pula, Zagreb, Đakovo), od kojih bih izdvojio zastupljenost ovdašnjih mlađih književnih i znanstvenih pera na Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara, što ga skupa organiziraju Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak Društva hrvatskih književnika i Ogranak Matice hrvatske u Đakovu. Naime, u njihovom 22. godišnjem Zborniku objavljen je i zasebni blok pod nazivom Novi i mlađi naraštaj hrvatskih književnih kritičara u Vojvodini u kojemu je zastupljeno šestero novih i mlađih književnika i kulturnih poslenika koji posežu i za pisanjem književnih studija, ogleda i kritika. Posebno bih naglasio da je jedna od njih, Klara Dulić Ševčić, postala i laureatkinjom Susreta: dobila je za svoj rad Povelju uspješnosti Julije Benešić, što dakako jest nesvakidašnje postignuće. Ovdje još vrijedi istaknuti da smo nakon višegodišnjih istraživanja koje su provodili studenti etnologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta pod mentorstvom profesorice Milane Černelić uspjeli objaviti skupa s prestižnim nakladnikom Filozofskog fakulteta FF Pressom iz Zagreba kapitalno etnografsko djelo Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine te da smo i pri kraju poslova glede objave slične publikacije koja za temu ima tradicijsku baštinu Hrvata u Banatu", navodi Žigmanov. 

Logistika, koordinacija, suradnja

Programi i aktivnosti ZKVH-a odvijali su se, kao i ranijih godina, i kroz tzv. tihi rad. 
„Najprije je riječ o istraživanjima i osiguravanju logistike za njihovo realiziranje, napose etnografskih Hrvata u Srijemu i Banatu, te u javnosti plasiranja rezultata istih, što podrazumijeva i koordinaciju aktivnosti s vanjskim suradnicima i živi suradnički odnos s medijima. Tu bih pohvalio našu suradnju s tjednikom Hrvatska riječ: sve što je planirano u okviru programa Godine novog preporoda – obilježavanje obljetnica rođenja ili smrti značajnih osoba te obljetnice određenih važnih događaja – uspjeli smo, čini se, i više nego primjereno obraditi kroz cijeli niz feljtona i drugih prigodnih tekstova. Neke obljetnice smo obilježili i priređivanjem znanstvenih kolokvija, kojih je bilo samo tri. Uspjeli smo u gotovo svim šokačkim mjestima u Podunavlju predstaviti monografiju o šokačkim Hrvatima (osim u Vajskoj i Plavni što se nadamo učiniti ove godine), a usporedo s time prikupljali smo arhivsko gradivo za topoteku Baština Hrvata u Srbiji. Među ostalim, spomenuo bih i reprezentativnu monografiju Olge Šram o slikarici Ciliki Dulić-Kasiba, prvakinji likovne naivne umjetnosti među ovdašnjim Hrvatima. I, da, da ne zaboravim, dali smo svoj ne mali obol i u kulturnom događaju prošle godine – podizanju velebnog spomenika preporoditelja Hrvata u južnoj Ugarskoj biskupu Ivanu Antunoviću", kaže Žigmanov.

Digitalizacija, Biblioteca Croatica, publikacije 

Od aktivnosti u protekloj godini, menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH-a Katarina Čeliković ističe i njihove samostalno vođene programe na digitalizaciji kulturne baštine, kontinuiranom radu na topoteci Baština Hrvata u Srbiji, „osvježavanju" njihovih internetskih stranica, stalnom popunjavanju i obradi knjiškog i novinskog fonda zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica, objavi kako njihovih periodičnih publikacija – Godišnjaka za znanstvena istraživanja i časopisa Nova riječ – tako i onih monografskih, bilo u vlastitoj nakladi, bilo u sunakladničkim odnosima, a njih je protekle godine bilo čak sedam. 
„S dvjema drugim profesionalnim institucijama hrvatske zajednice – Hrvatskim nacionalnim vijećem i NIU Hrvatska riječ priredili smo zajednički zidni i stolni kalendar za 2021. godinu. Ustrajali smo i na planu valorizacije recentne knjiške produkcije dodjelom, u okviru Dana Balinta Vujkova, dviju naših nagrada – za najbolju knjigu u protekloj godini Emerik Pavić i trijenalnu za najbolju knjigu pjesama Antun Gustav Matoš. Također, dali smo svoje organizacijske i sadržajne prinose u obilježavanju praznika hrvatske zajednice", kaže Čeliković. 

Planovi za 2021.

Kada su pak u pitanju planovi rada ZKVH-a za ovu, 2021. godinu, Žigmanov kaže:
„Nastaviti djelovati u svim programskim područjima o kojima je bilo riječi – od provedbe i prezentacije rezultata istraživanja, preko digitalizacije knjiške baštine, rada na topoteci, arhiviranja javnih dokumenata i prikupljanja knjiga i periodike za Bibliotecu Croaticu do organiziranja i priređivanja, što samostalno što u suradničkim odnosima, kulturnih, književnih i znanstvenih priredaba. Sadržinski će dio tih aktivnosti biti uvelike naslonjen na Godine novog preporoda i obljetnice rođenja ili smrti značajnih pojedinaca i događaja (Martin Parčetić, fra Luka Čilić, Ivan Zetović, Petar Pekić, Bela Gabrić, Pavao Bačić, Vojislav Sekelj, Amadeja Pavlović), a dio na ukupnu kulturnu baštinu ovdašnjih Hrvata, pri čemu ćemo posebni naglasak staviti na njezin nematerijalni segment. Objelodanit ćemo nekoliko monografskih publikacija kao i nove brojeve Godišnjaka za znanstvena istraživanja i Nove riječi. Pokušat ćemo, nakon dulje vremena, objaviti i jedan nosač zvuka s tradicijskom glazbom te redizajnirati i osuvremeniti našu internetsku stranicu. Naravno, bit ćemo i nadalje logistička i drugovrsna podrška čitavoj kulturnoj sceni, u kojoj je najaktivniji i najmasovniji onaj koji je vezan uz rad hrvatskih udruga kulture."

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)