Pozovite » (+381) (0)24 535-533

celikovic knjizevnost u zrcalima naslovnicaKrajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine tiskana je, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjiga Književnost u zrcalima – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini autorice Katarine Čeliković. Prva je ovo knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Knjiga je opsega 256 stranica, tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Grafičko uređenje djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović.

 

Autorica u predgovoru navodi kako se „Zavičajna (se) književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i definiranje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, za ukazivanje na kontinuirane veze između cjeline i dijelova jednoga naroda. Pojam zavičajnosti temeljen je tako na nacionalnom i kulturnom identitetu, a označen je jezikom, prostorom i kulturnom poviješću.“ U knjizi su sabrani rukopisi nastali tijekom desetak godina, čiji je izbor definiran, „percepcijom autorice, temeljnim oznakama, konkretnije rečeno, sastavnice su povijesno gledano temelji književnosti Hrvata u Vojvodini“, piše autorica u uvodnoj riječi.

Recenzent Žigmanov podsjeća kako je u „književnosti Hrvata u Vojvodini – dugostoljetnoj i bogatoj u produkciji, kronično (je) manjkalo, a i danas manjka, djela koja na književno-znanstveni ili nekim drugim strukama primjeren način motre i tematiziraju tu istu književnost. Gotovo bi se moglo reći – ni veće regionalne hrvatske književnosti izvan Republike Hrvatske ni one koja je skromnije iščitana i neznatnije elaborirana!“ Opisujući procese u književnom životu vojvođanskih Hrvata, „ne samo kada je riječ o kritičkom tematiziranju, već i o promišljanju te utvrđivanju i realiziranju tako čemu primjerenih programskih nastojanja“ Žigmanov autoricu stavlja među vodeće protagoniste, ističe ju kao osnivačicu Hrvatske čitaonice i utemeljiteljicu najznačajnije književne manifestacije Hrvata u Vojvodini Dana Balinta Vujkova : dana hrvatske knjige i riječi, kulturne priredbe koja ima za svoj glavni cilj, osim popularizacije, upravo sustavno praćenje i kritičko tematiziranje hrvatske književnosti vojvođanskih Hrvata.

„Ispravno naslovivši svoju knjigu ogleda i eseja Književnost u zrcalima, autorica jasno smjera k sljedećem ukazu o svojoj namjeri – dio književnosti vojvođanskih Hrvata (i onaj povijesni i onaj koji se događa pred autoričinim očima) bit će promatran iz različitih rakursa a s istim ciljevima: određeno se književno djelo, književni fenomen, institut ili autor interpretativno mnogostrano, sagledavajući ga u istinosnim aspektima, književnopovijesno ili književnoteorijski elaborira. Premda se unutar sebe ove književne studije i ogledi tematski i izvedbeno međusobom razlikuju, autorica ih je ispravno grupirala u tri veće cjeline – poglavlja, na temelju književno-povijesnih kriterija. Najprije se publiciraju radnje, po opsegu dulje, baštinske provenijencije – „Književna baština kroz zrcalo povijesti“ (str. 11-144), zatim slijedi blok studija i ogleda o najvećem sakupljaču narodne književnosti među Hrvatima u Vojvodini Balintu Vujkovu – „O skupljaču skupljeno“ (str. 145-190), dok je posljednja cjelina opredijeljena za objavu književnih kritika koje referiraju na aktualnu pjesničku produkciju među Hrvatima u Vojvodini – „Lirika u zrcalu“ (str. 191-223).“ (Iz recenzije Tomislava Žigmanova).

Žigmanov na kraju recenzije zaključuje kako je ova knjiga „faktografski pouzdana, sadržajno izvrsno užlijebljena u veće cjeline znane nam mjesne hrvatske književnosti, uz mnogovrsne pojašnjenosti i protumačenosti književnih djela i opusa, književnih pojavnosti i instituta te ... s ispravnim prosudbama i ocjenama, iznesenim na, u stilskom smislu, suveren a lako čitljiv način. … Hrvatska (je )književnost u Vojvodini knjigom Katarine Čeliković dobila još jedan vrsni prinos stručnoj i kompetentnoj autorecepciji, a kroatistika kao takva i u cjelini vrijedno djelo o hrvatskoj književnosti istočnog zagraničnog ruba.“

Katarina Čeliković rođena je u Varaždinu 1960. godine. Diplomirana je knjižničarska savjetnica, bibliografkinja, publicistica, književnica, kulturna djelatnica. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku 1983. godine. Od 1986. radi u subotičkoj Gradskoj knjižnici na stručnoj obradi knjiga, a potom kao bibliotekar-informator i na odjelu bibliografije. Od 2009. stručna je suradnica za kulturne projekte i programe u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. Izvršna je urednica Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ te članica uredništava kalendara Subotička Danica, glasila Otac Gerard, podlistka Hrcko te suradnica u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Stručni su joj radovi objavljeni u zbornicima s više skupova u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj, te u publikacijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Autorica je nekoliko knjiga bibliografija te knjiga za djecu.

Autorica je desetak bibliografskih radnji publiciranih u zbornicima. Urednica je šezdesetak knjiga kod više nakladnika. Dobitnica je „Antušove nagrade“ za doprinos kulturi bačkih Hrvata-Bunjevaca za rad u mjesečniku Zvonik (1997.), a za organiziranje Dana Balinta Vujkova Kulturno-prosvjetna zajednica Općine Subotica dodijelila joj je posebno priznanje „Dr. Ferenc Bodrogváry“ (2005.).

ZKVH