Pozovite » (+381) (0)24 535-533

U kapeli Crne Gospe Franjevačke crkve svetog Mihovila u Subotici 19. je svibnja održan dvanaesti po redu znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata gdje je na temu „Franjevci u Baji" govorio profesor dr. Dinko Šokčević, pročelnik Odsjeka za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta „Janus Pannonius" u Pečuhu.

Povijesna prisutnost franjevaca u Baji i njihovo djelovanje zaslužni su za opstojnost hrvatskog naroda u Mađarskoj jer su oni čuvali jezik i pismo i školovali Hrvate u vlastitim školama i samostanima. Ovu činjenicu, kronološki je pojasnio predavač pred slušateljima koji su ispunili kapelu.

kolokvij sokcevic 2Bajski samostan jedan je od najstarijih franjevačkih samostana na ovim prostorima i utemeljen je već potkraj 13. stoljeća. Utjecaj franjevaca na kulturu ovdašnjih Hrvata potječe od njegova utemeljenja, istaknuo je, među ostalim, dr. Dinko Šokčević.

„Cijeli hrvatski živalj na ovim prostorima bio je povezan upravo zahvaljujući franjevcima. Oni su održavali žive veze jer su imali školska središta i u Osijeku, Požegi, Baji, Mohaču i, dakako, u Budimu. Tamo je 1722. godine utemeljeno Generalno učilište ili Studium generale, kao visokoškolska ustanova. Bajsko filozofsko učilište pri franjevačkom samostanu zapravo je prethodna faza koju su morali proći studenti prije odlaska na školovanje u Budim."

kolokvij sokcevic 3Danas vlada mišljenje kako su ljudi nekada bili uglavnom nepismeni. Međutim, to nije točno, ističe prof. Šokčević. Onda ne bi bile tiskane knjige koje su pisali ondašnji intelektualni prvaci, a knjige su pisane i za puk, koji je znao čitati i pisati materinski, hrvatski jezik, navodi dr. Šokčević.

A tada nisu pisani samo molitvenici ili knjige vjerskog sadržaja, već i književna djela. Tako je fra Emerich Pavić bio pravi enciklopedist koji je pisao i djela iz područja medicine, povijesti i književnosti, a uređivao je i Ilirički kalendar.

Nakon predavanja bilo je prigode za pitanja, među kojima se izdvojilo pitanje vezano uz nedavno odbijanje mađarskog Parlamenta inicijative da se Bunjevci priznaju kao posebna narodnost u Mađarskoj.

Tekst priredila i fotografirala: Katarina Čeliković