Pozovite » (+381) (0)24 535-533

godisnjak 12 korice naslovnicaKrajem lipnja 2021. godine tiskan je dvanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Na 416 stranica objavljeno je 12 znanstvenih i stručnih radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove i aktualne prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini pod nazivom Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se šest radnji, a otvara ju suradnik iz Zagreba Mario Bara radom Naselje Šokac – prilog najranijim spomenima šokačkog etnonima (str. 9-29) u razdoblju od početka 16. do prve polovine 17. stoljeća. Profesor povijesti iz Subotice Vladimir Nimčević svoju temu smješta u 17. i 18. stoljeće pod naslovom Predci plemenite obitelji Vojnić od Bajše i njihovo doba – u svjetlu dostupnih izvora (str. 31-58), a Ladislav Heka iz Segedina se bavi temom Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće 'Nove Subotice') (str. 59-86). Životopisi dviju redovnica teme su suradnika iz Zagreba Ivana Armande: Život s. Amate Skenderović (1910. – 1964.) i njezino mjesto u povijesti Družbe sestara Naše Gospe (str. 87-116) i S. Mala Tereza Vidaković (1911. – 1966.) – prva dominikanka s bačkih ravnica (str. 117-134). Još jedan naš suzavičajnik svjetskoga glasa bio je temom Jadranke Kraljević iz Zagreba naslovljene Veliki sin Vojvodine: akademik Gaja Alaga, poznati svjetski teorijski fizičar (str. 135-144).

U drugoj cjelini Pravo i politologija Darko Gavrilović iz Novog Sada piše rad Mirotvorni odgoj i opstojnost Hrvata u Srbiji (str. 147-156). Autor daje kraći pregled položaja Hrvata u Srbiji i analizira mogućnosti za uvođenje mirotvornog odgoja u školski i izvanškolski sustav u Srbiji.

Sociologija, demografija naslov je treće cjeline u kojoj Dražen Živić iz Zagreba donosi rad Aktualne demografske odrednice i indikatori demoreproduktivne održivosti Hrvata u Vojvodini (str. 159-176). U njemu prikazuje, analizira i interpretira aktualne trendove u demoreprodukciji hrvatskoga stanovništva u Vojvodini te ocjenjuje njihovu uzročno-posljedičnu povezanost uz recentne promjene u biološkoj strukturi hrvatske populacije.

Aktualnost tema se ogleda u četvrtoj cjelini Jezikoslovlje u kojem dva jezikoslovca pišu o temi govora Hrvata u Vojvodini. Filip Galović iz Zagreba daje prinos Govor mjesta Sonte u Vojvodini (str. 179-192). U radu se na temelju recentnih terenskih istraživanja izdvajaju i analiziraju bitnije fonološke i morfološke karakteristike toga mjesnoga govora, koji je dio slavonskoga dijalekta.

Miro Marcikić, iz Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka, donosi rad naslovljen Jezikoslovni osvrt na „Gramatički i pravopisni priručnik bunjevačkog jezika“ (str. 193-208) u kojem otkriva niz netočnosti, nedorečenosti, arbitrarnosti i preskriptivnosti, obilje hrvatizama i srbizama, tipoloških pogrešaka, banalnosti te novoga fenomena u političkom pothvatu nasilnoga stvaranja tzv. bunjevačkog jezika – uvođenje umjetnih ikavizama u bunjevački govor.

Sociokulturna antropologija i etnologija naziv je pete cjeline u kojoj su dvije radnje vezane uz terensko istraživanje tradicijske kulture banatskih Hrvata, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Milane Černelić. Prva je rad studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Branimira Bilafera i Dominika Horvata Posmrtni običaji u Opovu i Starčevu (str. 211-246). Druga je radnja plod vrijedne suradnice Zavoda Katice Naglić iz Surčina Svadbeni običaji u Starčevu i Opovu (str. 247-293).

U šestoj cjelini pod nazivom Povijesna građa Vladimir Nimčević donosi vrijedna istraživanja iz relativno nedostupne građe, ponajviše zbog jezika kojim je pisana, a rad je naslovljen Matica krštenih segedinskog samostana kao izvor za povijest bunjevačkih Hrvata (str. 297-313). Matica sadrži brojna prezimena koja imaju nositelje i u Subotici.

U sedmoj cjelini Prikazi knjiga (str. 317-347) nalazi se trinaest prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Davor Bašić Palković, Dominik Deman, Klara Dulić Ševčić, Katarina Čeliković, Vladimir Nimčević, Luka Poljak, Dražen Skenderović, Alka Stropnik, Petar Vuković i Zlata Vasiljević. Godišnjak br. 12 završava Dodatcima (str. I-LXIV) u kojima su Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu. Može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 1000,00 dinara.

ZKVH