Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Predavači u BečuCjelovita slika povijesnog trajanja Hrvata u Vojvodini, njihova osnovna obilježja u sadašnjosti te naznake mogućeg pravca razvoja hrvatske zajednice u Vojvodini u budućnosti bile su teme predavanja koje je u srijedu, 6. svibnja 2009. upriličeno u Beču, u organizaciji tamošnjeg Hrvatskog povijesnog instituta.

U prostorijama spomenutog instituta predavanje pod nazivom „Hrvati u Vojvodini jučer, danas i sutra“ održao je prof. Tomislav Žigmanov, književnik i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

 

Žigmanov se u svom predavanju osvrnuo na povijesne migracije hrvatskog življa u pojedina područja Vojvodine, od Srijema, Banata do Podunavlja i sjeverne Bačke, kao i na područje južne Mađarske. Posebno su istaknute suvremene migracije nakon II. svjetskog rata tijekom kolonizacije, ali i ekonomske migracije, te one prouzročene protjerivanjem Hrvata s pojedinih područja Vojvodine tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Posebni naglasak Žigmanov je dao na, ovisno o području, više ili manje uspješne nacionalno integracijske procese u suvremenu hrvatsku naciju, u kojima su Ilirski te Antunovićev preporodni pokret imali značajnu ulogu. Posljedice narodnoga preporoda ogledale su se prije svega u pojačanom zalaganju za narodne pravice, kao i u području kulture - došlo je do rasta novinstva, osnivanja udruga, čitaonica kao i promicanja književnosti.

Opisujući međuratno i poslijeratno razdoblje u životu vojvođanskih Hrvata isprepleteno kratkotrajnim oduševljenjem zbog stvaranja nove države, borbom za njihovo mjesto u društvu, nastojanjem za realizacijom projekta „Bačka Hrvatska“ te revanšizmom komunističkih vlasti, Tomislav Žigmanov je obrazložio i kako je došlo do pojave i afirmacije „bunjevštine“.

Na kraju predavanja Žigmanov je, ističući razinu ostvarenja manjinskih prava vojvođanskih Hrvata u sadašnjosti, koja se očituje kroz institucionalizaciju područja informiranja, službene uporabe jezika, političke reprezentacije i, konačno, kulture, ocijenio da će budućnost Hrvata u Vojvodini ovisiti o tri momenta. To su prije svega ukupne političke i društvene prilike u domicilnoj državi Srbiji, potom kapaciteti i potencijali institucija i angažiranih pojedinaca Hrvata u Vojvodini i na koncu, o konsenzusu oko kvalitete zajedničke budućnosti unutar zajednice.

Prije predavanja književnu i kulturnu djelatnost Tomislava Žigmanova ukratko su predstavile doc. dr. sc. Sanja Vulić, voditeljica HPI te dr. Andrea Zorka Kinda Berlaković sa Sveučilišta u Beču.