Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Matica lipanj 2009. Razgovor s ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovim objavljen je u mjesečnoj reviji Hrvatske matice iseljenika „Matica" za mjesec lipanj 2009.

Planski ćemo djelovati kako bismo stvarali kulturna dobra trajnije prirode nego što je npr. gledanje programa folklornoga plesa

Nedavno je u Hrvatskoj matici iseljenika upriličeno službeno predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, prve profesionalne kulturne ustanove nakon niza godina djelovanja u amaterskom okružju. O prvih godinu dana rada i planovima za budućnost govorio nam je ravnatelj Zavoda, filozof, pisac i pjesnik Tomislav Žigmanov.

Koliko ste proteklih godinu dana odmaknuli u realizaciji osnovnih ciljeva zbog kojih je Zavod i osnovan?

TŽ: Dosta toga je učinjeno, no ciljevi još nisu dosegnuti, jer su dugoročni, a mi tek postojimo nešto više od godinu dana! Puno vremena smo proveli na poslovima konstituiranja Zavoda - doneseni su svi temeljni akti Zavoda, završena je većina poslova na uređenju i opremanju prostorija, formalno-pravnoj izgradnji Zavoda, kadrovskom ekipiranju, te stvaranju prepoznatljivog vizualnog identiteta (logo, memorandum, ploče...). Učinjeni su zatim i prvi koraci na planu javnog predstavljanja Zavoda, čega su posljedice sklopljeni ugovori o programskoj suradnji s hrvatskim kulturnim institucijama i organizacijama, i dogovori o realizaciji prvih programskih aktivnosti u okviru Zavoda s pojedinim kulturnim stvaraocima i znanstvenicima. Na kraju, uz pomoć naše internetske stranice prvi puta u povijesti uspostavili smo javnost kulturnog prostora vojvođanskih Hrvata i tako pridonijeli uspostavi racionalnije i jasnije slike o nama samima i povećavanju prostora za dijalog i zajedničko planiranje. Sve su to pretpostavke za ostvarivanje ciljeva, što znači da postupno idemo k tome.

Dio intervjua ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za tjednik "Hrvatska riječ", objavljenog  u broju 326 od 5. lipnja 2009.

Trenutačno u Vojvodini ima trideset mjesnih udruga kulture. Opremljenost udruga je vrlo slaba - samo 9 udruga ima kakav-takav prostor za rad *  Treba, naime, znati da je kultura sustav koji ne počiva samo na produkciji novih proizvoda, nego i na njihovoj klasifikaciji, evaluaciji, valorizaciji * Postoje veliki deficiti u nas - sjećanje nam je visoko neinstitucionalizirano i podosta nesistematizirano

Osnovan u ožujku prošle godine, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sve je prisutniji u životu hrvatske zajednice. Ova, prva profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata, napravila je prvi ozbiljniji pregled stanja hrvatskih udruga kulture u pokrajini, te započela s otvaranjem niza pitanja vezanih za probleme u kulturi vojvođanskih Hrvata. O aktualnim projektima te planovima rada Zavoda za naš tjednik govori ravnatelj ove ustanove Tomislav Žigmanov.

HR: Na prvom sastanku s predstavnicima hrvatskih udruga najavljeno je održavanje edukativnih jednodnevnih seminara. Što će biti teme tih seminara?

Teme će biti iz raznih područja, a bit će primarno usmjerene na potrebe udruga, no sve edukacije se trebaju sabirati u jednome cilju, a to je jačanje kapaciteta hrvatskih udruga kulture, što je u dosadašnjim nastojanjima u području kulture bilo posve zanemareno. Već sada je vidljivo da postoji potreba za održavanjem seminara iz planiranja, organiziranja i realiziranja kulturnih manifestacija, zatim o upravljanju organizacijama, o odnosima s javnošću, kreiranju kulturnih politika i kadrovskom jačanju za njihovu provedbu, o načinima dolaženja do sredstava odnosno »fundraisingu«... Sve su to vještine i znanja koja ljudi aktivni u udrugama još uvijek ne posjeduju u dovoljnoj mjeri. Naravno, jedan dio tema moći će definirati i same udruge, s obzirom na njihovo razumijevanje potreba.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata izražava strahovanje da će vidljivost hrvatske kulture i nadalje biti ograničena u vojvođanskoj javnosti, ističe se u priopćenju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i dodaje da se ta ocjena temelji na javnom natječaju što ga je Radio-televizija Vojvodine (RTV) objavila početkom ovog mjeseca za izbor programa nezavisnih radijskih i televizijskih produkcija koji će se prvi put emitirati u programima te medijske kuće u ovoj godini, a prema kojemu su programi na hrvatskom jeziku izostavljeni.

Cjeloviti tekst priopćenja možete preuzeti ovdje:

 

 

Javni sat Radionice kreativnog pisanjaNakon deset susreta, polaznici Radionice kreativnog pisanja i voditeljica, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Đurđica Stuhlreiter, predstavili su na javnom satu 27. svibnja svoje literarne uratke u Hrvatskoj čitaonici.

Uvodne riječi voditeljice prof. Stuhlreiter uvele su prisutne u svijet fikcije, u svijet proze čije su temeljne značajke upoznali polaznici radionice kreativnog pisanja. U svakoj je osobi vlastiti svijet i takav pristup proznom stvaralačkom procesu, a plodovi takva rada bili su vidljivi od novinarskog izvješća i poetskog pokušaja do vrlo zrelih proznih tekstova. Iako je ova radionica imala za cilj pristup proznoj književnoj formi, neki su se polaznici oprobali u formama njima bližima. Prije svakog čitanja voditeljica je opisala rad i osobu koja stoji iza sasvim vlastita stila. Radovi su odisali posebnošću i dirnuli sve prisutne svojom emotivnošću, stilskim značajkama kao i načinom čitanja.

Drugi ynanstveni kolokvijBibliografska praksa u vojvođanskih Hrvata je nerazvijena, još uvijek ne postoji sukladan institucionalni okvir i do sada nije postojao općenito nikakav planski niti sustavni pristup ovoj značajnoj temi, rekao je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov na današnjem drugom po redu znanstvenom kolokviju održanom u prostorijama Zavoda na temu «Bibliografije i bibliografska praksa u vojvođanskih Hrvata - povijesno iskustvo i izazovi budućnosti». Zavod je otvorio načelna pitanja o ovoj problematici te učinio prve korake na izgrađivanju sustavnog pristupa kada se radi o bibliografskoj obradi knjiške građe vojvođanskih Hrvata.