Pozovite » (+381) (0)24 535-533

okrugli stol 1Hrvatska zajednica u Srbiji imala je značajnih pomaka u odnosu na vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, no to je još uvijek daleko od potrebnog, a pogotovo poželjnog napretka zajednice, čulo se na Okruglom stolu na temu «Hrvati u Vojvodini deset godina nakon sloma režima Slobodana Miloševića» održanom u utorak, 5. listopada, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

koncert ze 1Orguljski koncert pod nazivom „Glasovi orgulja u ravnici" održan je 3. listopada u župnoj crkvi „Uznesenja Blažene Djevice Marije" u Zemunu. Ovaj značajni kulturni događaj realizirao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata sa sjedištem u Subotici.

Nakon večernje svete mise, župnik Jozo Duspara pozdravio je sve nazočne, među kojima su bili ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov, predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje, djelatnica Zavoda Katarina Čeliković, zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine Mato Groznica, kao i prof. Đuro Rajković iz Petrovaradina koji je s izvođačem prof. Grunčićem osmislio program koncerta.

koncert ze 2Upravo su oni djela hrvatskih skladatelja vojvođanskog podneblja otrgnuli od zaborava nizom orguljskih koncerata. To je osobito važna činjenica s obzirom da je takve vrste glazbenih djela koja se izvode na ovim koncertima relativno malo. Prof. Saša Grunčić izveo je program vojvođanskih glazbenika (Albe Vidaković, Stanislav Preprek i Josip Andrić), a sam izbor tih djela zaslužio je svaku pohvalu zbog toga što ona na najbolji način oslikavaju vrijednosti glazbenog orguljskog stvaralaštva vojvođanskog podneblja.

Orguljaš je na početku koncerta izveo preludij i fugu u C-duru A. Vidakovića. Ova djela obiluju baroknim izražajnim sredstvima, a skladana su u polifonom stilu. Budući da je župna crkva u Zemunu vrlo akustična, do izražaja su došli veliki lukovi i virtuozni međustavci karakteristični za fugu. Uslijedila je fantazija i fuga u f-molu A. Vidakovića. Jasni, precizno odsvirani tonovi koji u slušatelju izazivaju osjećaj iščekivanja nečega veličanstvenog jasan su pokazatelj osobitog nadahnuća s kojim je ovo djelo stvarano. Važno je istaknuti da lirski ton folklornog obilježja ne umanjuje ni na koji način dramske momente (akcente) kompozicije. Fuga je obojena modernim harmonijama, odlučnošću same teme, snažnom gradacijom, veoma dobro osmišljenim polifonim vođenjem glasova, poletnošću i upečatljivim završetkom.

koncert ze 4Nakon ovog djela uslijedila je suita za orgulje Stanislava Prepreka (11 preludija na koralne teme). Ono je, što je bilo evidentno i po reakcijama prisutnih, proizvod skladatelja veoma originalnih i izvornih glazbenih ideja i rješenja. Kao jedno zaista značajno i izuzetno djelo svjetske orguljske tekovine 20. stoljeća skladano je u postregerovskom stilu i u potpunosti ističe Preprekov osebujni glazbeni izraz. I pored toga što u svakom stavku postoji tonalno središte, harmonijske strukture su veoma slobodne pa čak ponekad i skoro atonalitetne. Svaki sloj ovog djela obiluje bujnošću orguljskog sloga i izdvaja se posebnošću tvoreći skupa s ostalim slojevima zvukovne kombinacije koje se prepliću i nadograđuju. Tome sigurno doprinosi i duboka sadržajnost koja karakterizira ovo djelo.

koncert ze 5Kao završnu točku koncerta, gospodin Grunčić je izveo uvertiru za operu „Dužijanca" Josipa Andrića. Ovo djelo zasniva se na motivima „Bunjevačkog momačkog kola" i motivima popijevke o žetvi „Ej, što je lipo žito". Bački glazbeni folklor koji prevladava ovim djelom odiše jednostavnošću, kao i neke druge Andrićeve skladbe i napjevi prihvaćeni kao narodna zaostavština.

 

koncert ze 3

Tekst: Danijela Lukinović

koncert so 1U karmelićanskoj crkvi Svetog Stjepana u Somboru, u petak, 1. listopada priređen je orguljski koncert na kojem su se mogla čuti djela hrvatskih skladatelja s naših prostora; Stanislava Prepreka, Albe Vidakovića i Josipa Andrića u izvedbi profesora Saše Grunčića iz Subotice.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je kao organizator uložio trud oko najave ovog koncerta, te su lokalni pisani i elektronički mediji na vrijeme obavijestili javnost o ovom glazbenom događaju, što je rezultiralo brojnom publikom u karmelićanskoj crkvi. Ljubitelji klasične glazbe bili su oduševljeni koncertom i idejom Zavoda da organizira ovakve glazbene ugođaje.

koncert so 3Svoje oduševljenje ne krije ni dr. Đuro Tabori, stalni orguljaš u karmelićanskoj crkvi, koji kaže da su zvuci orgulja najzad isplivali iz tame.

„Oduševljen sam ovim koncertima. Konačno se i u našoj sredini čuju orgulje - ono što je Mozart nazvao 'kraljicom instrumenata'. Čujemo ih ponovno poslije jedne duge tišine, jer u našoj sredini orgulje se izvan liturgije rijetko čuju. Hvala Bogu, i prošli koncert Edmunda Andlera Borića koji smo čuli, visoke je umjetničke razine, rekao bih čak izvanredne. Divno je da se skromni skladatelj Stanislav Preprek opet pojavio. On je skriven u našoj tami, a zaslužuje mnogo više. Profesor Grunčić nam je jako lijepo pokazao sve one mogućnosti koje orgulje imaju, sve boje koje se odlikuju korištenjem bogatih registara i dobru tehniku", kaže dr. Tabori.

 

koncert so 2

Tekst: Zlatko Gorjanac

seminar za voditelje su-0U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u subotu, 25. rujna, održan je jednodnevni seminar za voditelje kulturnih programa hrvatskih institucija i organizacija u području kulture koje djeluju na teritoriju grada Subotice. Seminar je osmislio, pripremio i vodio student fonetike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Filip Čeliković, a sudjelovalo je 17 polaznika iz sljedećih hrvatskih kulturnih udruga: Hrvatske čitaonice, HosanaFesta i Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevačkih pisama" iz Subotice, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta, Hrvatske udruge kulture „Lajčo Budanović" iz Male Bosne, Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva „Ljutovo" iz Ljutova, Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Đurđin" iz Đurđina, te mladi iz Starog Žednika i s Bikova.

masumi u zavodu 2Strani jezik nije nepremostiva barijera, osobito kada se čovjek zainteresira za njega i potrudi se naučiti ga. Nedavni bliski susret s Dalekim istokom mi je to još jednom plastično dokazao. Naime, bunjevački govor probudio je znatiželju kod jedne studentice iz Tokija, ali onog pravog Tokija, u Japanu, ne u našem susjedstvu, Masumi Kameda. Studirala je slavistiku na Sveučilištu u Tokiju, bavi se istraživanjem suvremene kulture i priprema doktorat čija je tema „Kulturne veze Sovjetskog saveza i Jugoslavije“.

Masumi Kameda je u Subotici boravila u okviru svog istraživanja o pod-varijantama južnoslavenskih jezika, a u našem gradu je bunjevački govor zauzeo posebno mjesto u njezinom zanimanju.

Susret se dogodio u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prvo što sam ju pitao je odakle zanimanje za naše područje, barem kada se radi o kulturi i jeziku. Masumi Kameda kaže da se na preporuku jednog od tamošnjih profesora upustila u učenje ovog, za Japance, veoma različitog jezika.

„Jedan od mojih profesora u Japanu mi je preporučio da malo proučim vojvođansku kulturu te je spomenuo i Hrvate - Bunjevce. Nakon toga sam to počela istraživati i zainteresiralo me je. Sudjelovala sam na jednom seminaru na sveučilištu u Pečuhu i tamo je jedna od tema bila ’manjine’. Učili smo o Šokcima i bili smo na jednom njihovom festivalu i tada sam se već počela više zanimati za manjinske zajednice na ovom području.“

Njezino istraživanje prije svega odnosi se na slavenske jezike, doznajem od Masumi.

„Inače se bavim propagandom, a istraživanje u Vojvodini obuhvaća samo Hrvate - Bunjevce. Nedavno sam na jednom seminaru u Zagrebu imala izlaganje, a volim čitati i učiti. Često posjećujem knjižnice i tražim stare novine i materijale u vezi s Jugoslavijom i Sovjetskim savezom i slično.“

masumi u zavodu 1Na pitanje otkuda potječe njezino zanimanje za slavenske jezike, Masumi Kameda odgovara:

„Mene su uvijek zanimali strani jezici. Učila sam ruski, ali tu je i francuski, uz kineski i korejski. Meni se veoma sviđaju slavenski jezici zato što su veoma slični, a kultura je različita, jer je područje na kojem Slaveni žive veoma široko. Na slavistici smo učili poljski, češki i slične, međutim, južnoslavenske jezike je u Japanu jako teško učiti. To je tamo jako rijetka pojava i željela sam o njima nešto naučiti.“

Osvajanje se ne mora obavezno gledati muškim, teritorijalnim očima. Kulturno osvajanje je na ovu mladu ženu ostavilo snažan dojam i ona je očito podlegla slavenskim čarima. Osobno se nadam da je nećemo razočarati.

Siniša Jurić

Test je preuzet s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.