Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Nagradjeni studentiFF2015 1U povodu Dana fakulteta, 19. listopada 2015., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dodijelio je Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju i njegovim članovima i studentima niz nagrada. Jedna od njih, Nagrada „Franjo Marković“ dodijeljena je skupini studenata etnologije i kulturne antropologije (Katarina Dimšić, Matko Đevoić, Iva Grubiša, Lucija Halužan, Sara Mikelić i Andrea Višak) – za izniman angažman u terenskom etnološkom istraživanju u mjestima Bački Monoštor, Bački Breg i Sombor, naseljenim hrvatskom nacionalnom manjinom, subetničkom skupinom Šokci, koja čini većinsko stanovništvo u ovim mjestima u Vojvodini, a koje je provedeno u okviru kolegija Prakse terenskog istraživanja pod vodstvom prof. Milane Černelić, te za njihove radove pripremljene na temelju provedenih istraživanja za časopis Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

U obrazloženju prijedloga za dodjelu nagrade, koje je potpisala prof. Milana Černelić, navodi se, među ostalim, kako su studenti „prošli kroz čitav istraživački proces od teorijske i metodološke pripreme za terenski rad, provođenja samog terenskog, a za pojedine teme i arhivskog istraživanja, preko analize građe, do pripreme radova za objavu sa svim potrebnim elementima znanstvenoga članka. Njihovi radovi predstavljaju značajan doprinos stjecanju novih saznanja o nedovoljno istraženim temama iz tradicijske i suvremene kulture šokačkih Hrvata te o njihovome etnokulturnom identitetu. U svojim su radovima studenti pokazali znanstvenu zrelost i kompetentnost, što ih svrstava u iznadprosječne studente etnologije i kulturne antropologije. Činjenica da su dva rada već objavljena, a da će se radovi ostalih studentica objaviti u narednom svesku istoga časopisa, svojevrstan je pokazatelj da je angažman studenata premašio okvire njihovih obveznih nastavnih aktivnosti“.

U nastavku obrazloženja, prof. Černelić daje kratki prikaz radova studenata.

Matko Đevoić u radu s naslovom  „Pregled migracijskih kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora od kraja Prvoga svjetskog rata do danas“ (Godišnjak za znanstvena istraživanja, sv. 6, 2014., str. 229-245) prikazuje migracijska kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora u razdoblju od kraja Prvoga svjetskog rata do danas. Iznose se podaci o vanjskim migracijama, tj. o transkontinentalnim migracijama, migracijama u zapadnu Europu i Hrvatsku te o unutrašnjim migracijama, ponajviše u urbana vojvođanska mjesta i Beograd. U radu se razmatraju i utjecaji imigranata (prije svega Srba) i migracije ostalih naroda koji žive u Bačkom Monoštoru na život Hrvata u tom selu.

Rad Ive Grubiša „Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma“ (Godišnjak za znanstvena istraživanja, sv. 6, 2014., str. 247-263) donosi nekoliko ključnih aspekata razvoja ruralnog turizma u Bačkom Monoštoru. U prvom dijelu, donosi se kratak pregled početaka ruralnog turizma u Monoštoru te njegove turističke ponude, dok u drugom dijelu autorica izdvaja dva osnovna problema u razvoju turizma, ukazujući pritom na problematiku isticanja nacionalnog identiteta u turističkoj promidžbi kao i na nezadovoljstvo dijela turističkih djelatnika zbog trenutnog stanja monoštorskog ruralnog turizma. Rad je nastao na temelju terenskog istraživanja u Bačkom Monoštoru, a bazira se na metodi promatranja (sa sudjelovanjem i bez sudjelovanja) te polu-strukturiranih intervjua s članovima lokalnog stanovništva, aktivnim sustvarateljima čitave turističke priče.

Nagrada Hrvatskog etnološkog društva (HED)
Studentica etnologije i kulturne antropologije Iva Grubiša dobitnica je i godišnje nagrade „Milovan Gavazzi“ za 2014. godinu za iznimna ostvarenja u etnološkoj i kulturno-antropološkoj struci koje dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo. Upravni odbor HED-a dodijelio joj je nagradu u kategoriji studentskog rada, za rad „Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma“. Nagrada joj je svečano dodijeljena u sklopu Redovne skupštine HED-a 25. svibnja 2015. godine.

Rad Katarine Dimšić s naslovom „Običaj prošnje u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu“ bavi se prikazom i usporednom analizom predsvadbenog običaja prošnje u šokačkim selima Bački Monoštor i Bački Breg. Naglasak je na ulozi svekrve u tom običaju i pjesmi koju ona pjeva, specifičnoj za ta sela, a koja predstavlja mogući ostatak običaja koji je prenesen davnim migracijama ove subetničke skupine s dinarskog prostora. Autorica ukazuje na značaj ovoga običaja za manjinski šokački identitet na razini lokalne zajednice u ovoj multietničkoj i multikulturnoj sredini. U radu se prikazuju elementi ovoga običaja, koji su zastupljeni i na u širem prostoru jugoistočne Europe, što ukazuju i na moguće putove prenošenja običaja iz dinarskog u panonski prostor.

Nagradjeni studenti Monostor2014Lucija Halužan u radu „'Ja što volim. Ne da se pokažem, nego što uživam u tom'. Suvremena primjena tradicijske nošnje u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu“ prikazuje načine i razloge zbog kojih se danas oblači tradicijska nošnja u dva šokačka lokaliteta u Bačkoj. Propituje se otkada je određena nošnja u vlasništvu određene obitelji, u kojim se sve prigodama nosi, kako se nosi i iz kojeg razloga. Također se nastoje prikazati razlozi zbog kojega se primjena nošnje sačuvala do danas, promišljanja kazivača o budućoj primjeni te iste nošnje, utvrditi u čemu je razlika u odnosu prema nošnji u dva navedena šokačka lokaliteta te ukazati na važnost nošnje kao markera etnokulturnog identiteta Šokaca u Bačkoj.

Sara Mikelić u radu „Primjena narodne medicine među šokačkim stanovništvom u sjevernoj Bačkoj“ iznosi rezultate istraživanja ove teme u spomenutim mjestima. Iako se primjena narodne medicine prikazuje primarno u svakidašnjem životu seoskog stanovništva, daje se osvrt i na njezinu primjenu u gradskoj sredini, budući su istraživanja provedena i u Somboru, obližnjem gradskom središtu. U radu se ukazuje i na zastupljenost tih praksa u prošlome stoljeću. Radom su obuhvaćeni razni aspekti narodne medicine, od primjene lijekova biljnog, životinjskog i humanog podrijetla, preko osvrta na njihove praktičare tzv. narodni liječnike specijalizirane za vađenje zuba, za namještanje kostiju, babice i njihovu ulogu u tradicijskim medicinskim praksama ruralnih područja, do završnog osvrta na povezanost tradicijskog liječenja s vjerom u nadnaravno.

Andrea Višak u radu „Posmrtni običaji bačkih Hrvata s naglaskom na pokojničke pjesme“ u koautorstvu s Gabrielom Paradžik, studenticom etnomuzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, prikazuje sintezu istraživanja naslovne teme u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu. Studentice su najvažnije informacije dobivale od kazivačica starije dobi te su na temelju tih saznanja zaključile  da su žene nositeljice ovih običaja kod Šokaca na području Bačke. Osim pjesama, koje su elektronički zapisale i na taj način zabilježile razlike i sličnosti u ta dva lokaliteta, istražile su i druge segmente posmrtnih običaja s naglaskom na sljedećim elementima: jaukanje, prašćanje, obred sahrane, običaji nakon sahrane (karmine, karbine, daće), molitve i molitvenici.

Podsjetimo, nagrađeni studenti su početkom studenoga 2014. godine rezultate svojih istraživanja predstavili i na znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu „Iz tradicijske baštine šokačkih Hrvata“ održanom u Monoštoru.

Izvori: Filozofski fakultet u Zagrebu i HED