Pozovite » (+381) (0)24 535-533

sandorf.rsU nakladi zagrebačkog Sandorfa, krajem prošle godine objavljena je nova knjiga Ivana Vidaka, roman naslovljen Radio Siga. Vidak je rođen 1981. u Somboru, a živi i radi u Zagrebu, gdje je diplomirao dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Na književnoj sceni debitirao je 2015. zbirkom priča Ugljik na suncu.

Kako se navodi u uredničkoj bilješci, u središtu radnje Radio Sige je Kalman Gubica iz bačkog sela Siga, mjesni dobošar kojem je od četrnaeste godine povjeren zadatak da na dvanaest seoskih križanja svakodnevno čita novosti iz zemlje i svijeta. „No, nakon što uoči Drugog svjetskog rata preživi udar munje suočit će se s posljedicama i okolnostima kakve nije mogao ni sanjati… U Vidakovom svijetu električnog magičnog realizma, jedna lokalna pripovijest i njezin historijski resantiman poprimaju čudnovata obilježja, a njezin se glavni junak, u specifičnoj deklinaciji života, opire najraznovrsnijim diktatima", stoji u kratkoj najavi knjige.  

Jezična dimenzija

Hrvatski književnik vojvođanskog podrijetla Neven Ušumović u tekstu o novoj Vidakovoj knjizi objavljenom na portalu Kritika-hdp.hr, među ostalim, ukazuje na važnost njezine jezične dimenzije: „roman je podijeljen u sedam poglavlja, pri čemu svako poglavlje kao naslov ima pitanja koja idu uz pojedine padeže; čitajući polako shvaćamo da Vidak pod time ne referira na postmodernu tekstualnost: naime, isticanje jezičnog, odnosno govornog elementa ovdje je u funkciji naglašavanja fantastičnih sfera realnosti".  
Ako nam je Vidak u prvoj knjizi ocrtao krug grotesknih likova, svijet provincije zatvorene u sebe, u ovom romanu, kako navodi Ušumović, u tu provinciju prodire „veliki svijet", te ona biva izložena tektonskim povijesnim promjenama.
„Ako uzmemo u obzir da je Kalman kao seoski dobošar ustvari glasonoša velikog svijeta i njegovih događaja, a da nakon udara munje nosi u sebi još jedan Glas koji dolazi iz dimenzija koje su moćnije od njegovih osobnih sposobnosti, vidljivo je kako je osnovna potka ovog Vidakovog romana originalni sukob glasova čiji je glavni junak nosilac, medij i provodnik, kao i da se cijeli daljnji razvoj romana može opisati kao povijest junakovog unutarnjeg otpora tim glasovima, odnosno kao priča o njegovim porazima i njegovoj slabosti. Jasno je iz ove složene strukture kako Vidak nije htio napisati horror roman zavičajne tematike da bi svoje čitatelje držao u napetosti intenzitetom jezovitih događaja. Strava obuzima čitatelja polako, a način pripovijedanja, naizgled naklonjen čitatelju, produbljuje uznemirenost", navodi Ušumović. 

Kompleksni pripovjedni tekst

Ušumović ističe i kako se lik Vidakovog glavnog junaka ocrtava, poput Frankensteina, na pozadini zamaha velikih tehnoloških izuma, globalne elektrifikacije koja će nepovratno izmijeniti i svijet provincije: „Kalman Gubica, duhovito je, što više groteskno otjelovljenje fantastičnih mogućnosti provođenja energije i informacija. Razlog užasnutosti nad tim mogućnostima (koje je itekako bilo intenzivno upravo na počecima tog tehnološkog razvoja) nalazi se između ostalog i u činjenici da u modernim vremenima za provođenje energije više nije potrebno tijelo i da pojedinačna egzistencija, osobnosti u svojoj neponovljivosti nisu više od suštinske važnosti, dapače, pokazuju se sada u svojoj novoj ranjivosti i skrajnutosti". 
Ušumović na koncu zaključuje kako je Radio Siga suptilan i promišljeni roman, kompleksni pripovjedni tekst, koji čitatelja istovremeno nasmijava, podučava, očarava ali još više uznemirava i užasava – bez eksplicitnih i prvoloptaških rješenja i efekata. 
„Kad jednom pronađete finu frekvenciju Vidakovog Radija, više je ne napuštate", zaključuje Ušumović.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)