Pozovite » (+381) (0)24 535-533

HMI zbornik2013Hrvatski iseljenički zbornik za 2013. godinu objavila je Hrvatska matica iseljenika nastavljajući tiskanje godišnjaka kojim želi pridonijeti kulturnoj integraciji hrvatskoga iseljeništva s domovinom. Urednica ovog godišnjaka je profesoricom komparativne književnosti i fonetike Vesna Kukavica, a da bi se njime mogli služiti i oni hrvatski iseljenici koji se ne služe hrvatskim nego jezikom domicilne zemlje, sažeci su tiskani na engleskom i španjolskom jeziku. Trojezičnost Zbornika je važna u premošćivanju jezične barijere napose među onim građanima hrvatskoga podrijetla iz pedesetak država svijeta koji više ne govore hrvatskim jezikom.

 

Glavne teme Hrvatskog iseljeničkog zbornika posvećene su kulturnoj baštini Lijepe naše u europskom ozračju, recentnoj hrvatskoj književnosti u dijaspori te mogućnostima uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskog jezika i kulture u iseljeništvu, kako to piše u predgovoru. Zbornik donosi niz poticajnih priloga u osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost i Nove knjige.

 

I u ovogodišnjem Zborniku, kao i u prethodnima, nalaze se tekstovi o vojvođanskim Hrvatima. U odjeljku Kroatistički obzori objavljen je tekst Tomislava Žigmanova Leksikografija vojvođanskih Hrvata u kojem autor analizira iskustvo u leksikografskom radu i predstavlja najveći projekt vojvođanskih Hrvata Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskog akademskog društva. U zaključku Žigmanov ističe kako Hrvati u Vojvodini, „premda spadaju među najslabije institucionalno razvijene, jedina su manjinska zajednica u Vojvodini i prva hrvatska zajednica izvan Republike Hrvatske koja se može pohvaliti radom na vlastitom leksikonu“.

 

U istoj tematskoj cjelini tekst Literarna ostavština Ante Jakšića dr. sc. Sanje Vulić govori o Jakšićevom književnom opusu u povodu stote obljetnice njegova rođenja. Ovaj šokački pjesnik, rođen 1912. u Beregu objavio je dvanaest pjesničkih zbirki, četiri romana, zbirku pripovjedaka i novela te jednu dramu, ali su ga književni povjesničari redovito prešućivali, kao i većinu ostalih hrvatskih suvremenih hrvatskih književnika kršćanske orijentacije.

 

U spomenutim tematskim cjelinama nalaze se tekstovi o Hrvatima iz različitih kutova. Evo nekih naslova. U cjelini Znaci vremena je tekst Hrvatska u srcu Europe Vesne Kusin i Nacionalni suverenitet i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji Davora Gjenera, prvi kulturološki ukazuje na mjesto Hrvatske u Europi, a drugi govori o najvažnijem događaju za koji se Hrvatska priprema 2013. godine. U temi Mostovi, među ostalim, Eliana Čandrlić piše o Festivalu Hrvatske u Francuskoj, Katja Bakija o Kazalištu mađarskih Hrvata, a Eni Buljubašić o Čileanskim Malim novinama. U Povjesnici Ljubomir Antić govori o Dvadeset i prvom rođendanu hrvatske države, Estela Banov Depopeje autorica je teksta Iz kulturne povijesti američkih Hrvata, Marin Sopta Hrvatsko narodno vijeće u Kanadi, Luka Budak Dva povijesna projekta australskih Hrvata, a Alojz Jembrih Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata. Geografska razvedenost tekstova ujedno pokazuju koliko i gdje su Hrvati prisutni u svijetu. Posebno je zanimljiva cjelina Znanost koja prikazuje neke od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: Ivana Damjanova – autora medicinskih bestselera, Željka Ivezića – astrofizičara planetarne slave ali i druge znanstvenike, primjerice u medicinskoj znanosti kao što su Josip Matovinović, Ivan Đikić, Dušica Maysinger, ili matematičari Mladen Bestvina, Sunčica Čanić, fizičar Dinko Počanić te profesor astronomije Željko Ivezić.

 

Prethodni brojevi Hrvatskog iseljeničkog zbornika nalaze se na web stranici www.matis.hr.

Tekst: Katarina Čeliković