Pozovite » (+381) (0)24 535-533

urbani sokci-logoUdruga građana „Urbani Šokci“ provodi programe i sudjeluje u programima čiji značaj daleko nadilazi okvire Sombora. Uspješna suradnja s „Pasionskom baštinom“, udrugom „Šokačka grana“ iz Osijeka, organiziranje „Dana hrvatske kulture2 u Somboru, samo su dio aktivnosti ove udruge. S predsjednicom Marijom Šeremešić razgovarali smo o programima i planovima za ovu godinu.

U 2013. ste godini bili sudionica dvaju značajnih znanstvenih skupa. Uobičajeno je da se nakon tih skupova tiskaju i zbornici radova.
Tako je i ovoga puta. Tiskana su dva velika zbornika, pod pokroviteljstvom udruga s kojima smo surađivali, a to su „Pasionska baština“ iz Zagreba i 2Šokačka grana“ iz Osijeka, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. To su zbornici „Urbani Šokci 6 i 7“ i „Muka kao nadahnuće kulture – Pasionska baština Hrvata u Podunavlju“. Smatramo kako su ti zbornici ne samo svjedodžba kulturnih događaja koji su održani, već i izvor saznanja o pasionskoj baštini i tradiciji Hrvata Šokaca Podunavlja. Ovi su zbornici imali svoju promociju u Zagrebu, ali još nisu predstavljeni u Somboru i planiramo književnu večer na kojoj ćemo uz članove uredništva predstaviti zbornike.

Suradnju sa „Šokačkom granom“ i „Pasionskom baštinom“ nastavljate, što će biti ovogodišnje teme?
U suradnji sa „Šokačkom granom“ organiziramo 25. i 26. travnja Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci – Panonija 2 „Kako se to može biti Europljanin i živjeti u Šokadiji“. Već po tradiciji otvorenje je u Osijeku, a drugi dan rada je u Somboru. „Pasionska baština“ nastavlja rad i ove godine. Njihov drugi susret u Mađarskoj održan je u zgradi Šokačke čitaonice Mohács, a organizator je Zaklada Zornica – Zornica nova iz Pečuha. Tema je bila korizma među Hrvatima u Mađarskoj. Ustvari, održan je okrugli stol na temu „Korizma“. Uz mene su sudjelovali Janja Horvat, Vera Erl, Jozo Čikeš, Helena Ivičin i Đuro Franković. Moderatorica je bila Milica Klaiž-Tarađija. Moje izlaganje je bilo o Josipu Pašiću, svećeniku i književniku. „Urbani Šokci“ sudjelovat će ove godine u „Pasionskim svečanostima“, programom koji prikazuje Šokicu u korizmi – „Šokica slidi Isusa“. Sve je izvorno, šokački, sudjelovat će pjevačka skupina „Kraljice Bodroga“ iz Monoštora, ja sam uobličila program i govorim stihove križnog šokačkog puta, koje je napisala Marica Mikrut na šokačkoj ikavci. Taj će program biti u okviru 23. svečanosti Pasionske baštine u Resniku kraj Zagreba, četvrtog i petog travnja. To je za nas veliko priznanje, jer smo uvršteni u program s najeminentnijim umjetnicima izvornog i suvremenog stvaralaštva u Hrvatskoj.

Marija Seremesic2014Zanimljivo je ovom prigodom spomenuti kako ćete sudjelovati i na jednom zanimljivom događaju u Istri.
U pripremi je rad za simpozij „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“ u Pazinu, od 19. do 22. lipnja. Tema je Istra. Govorit ću o hodočašću bačkih Hrvata na Marijin Trsat i o štovanju Majke Božje Trsatske među katolicima Bačke. Rad će imati naslov „Dukat za Trsat“. Ovo je inače moje peto sudjelovanje na simpozijima koje organizira Pasionska baština iz Zagreba.

Prošle je godine obilježena stota obljetnica rođenje svećenika i književnika Josipa Pašića. Hoće li sada, godinu poslije te obljetnice, biti tiskana njegova knjiga?
S radošću mogu reći kako pripremamo životopis i dva kratka romana Josipa Pašića. Bit će to nevelika knjiga i mislim da ćemo je moći objaviti. To su romani „Marta traži roditelje“ i „Kraj našeg Dunava“, koji su bili objavljivani u nastavcima „Naših novina“ u Somboru 1943. i 1944. godine. Radnja romana „Kraj našeg Dunava“ događa se u Monoštoru i govori o nesretnoj sudbini jedne obitelji, a radnja romana „Marta traži roditelje“ spaja Suboticu, Sombor i Split.

I kad već govorimo o nakladništvu, hoće li biti završen rječnik koji pripremate?
Pri kraju sam sakupljačkog dijela na terenu i sada abecedno sređujem stare šokačke riječi koje su bile u uporabi otprilike do 1920. godine u Monoštoru. Neke se koriste i danas, a neke su potpuno izvan upotrebe. Govor se mijenja iz raznih razloga i mislim kako je posljednji trenutak za tiskanje jednog takvog rječnika. Prikupila sam oko 2.000 izvornih starih riječi. Nadam se da ću sa ZKVH-om postići dogovor o tiskanju, akcentiranju i samom izgledu.

Pri kraju prošle godine u Somboru ste organizirali „Dane hrvatske kulture“, najavljujući kako će takav program Sombor imati svake godine. S obzirom da je bilo financijskih poteškoća prilikom organizacije, hoće li tog programa biti ove godine?
To bi trebala biti naša završna manifestacija u godini, ali uvjet je da nam „prođe“ projekt. Za ovu godinu predviđamo i planiramo predstaviti u Somboru sve oblike stvaralaštva „Šokačke grane“ iz Osijeka.

Čini se kako se sve zapravo vrti oko novca i da mnoge dobre ideje ovise o tome hoće li biti novca ili ne, i ako ga bude kada će stići?
Na skoro svakom natječaju gdje sudjelujemo dobijemo sredstva, ali su ona mala i po pravilu uvijek spadamo u skupinu koja dobiva najmanje sredstava. Objašnjenje koje dobivamo je da mi nemamo puno članova. Što je mjerilo? Mislim kako ne bi trebalo poistovjećivati KUD-ove i udruge. To nije isto. Kulturno-umjetnička društva okupljaju članove u sekcije koje njeguju tradiciju, a udruge imaju neke druge ciljeve. Naš je cilj dovoditi stručnjake iz različitih područja i omogućiti zainteresiranima da kroz okrugle stolove, simpozije, književne večeri, tiskanjem knjiga, brošura, promicanjem pjesnika, poznatih ljudi iz naše zajednice koji su iz različitih razloga bili zapostavljeni, upoznaju hrvatsku prošlost, baštinu i kulturu. Svi ti oblici rada ostaju zapisani u knjigama, zbornicima, člancima, nosačima zvuka, fotografijama... Smatram da je i takav rad također važan.

Tekst i fotografija: Zlata Vasiljević
Objavljeno u tjedniku „Hrvatska riječ“,
br. 572 od 21. ožujka 2014.